Da li će dolar uspjeti da zadrži status svjetske rezervne valute?

Američki dolar (USD) je već sto godina najvažnija i najtrgovanija valuta na svijetu.

Po podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), dolar učestvuje sa 40-45% ukupne vrijednosti svih transakcija, a prati ga euro sa udjelom od 16 procenata. Dolar čini i većinu deviznih rezervi država. Po službenim podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dolar čini čak 63% ukupnih svjetskih deviznih rezervi, euro 20%, a sve ostale valute, uključujući i kineski juan, zajedno čine 17% rezervi. Obim svjetske trgovine u američkim dolarima je 6,6 biliona dolara, piše Svet bankarstva i investicija a prenosi Bonitet.

Oko 60 odsto svjetskog duga je u dolarima. Samo američki državni dug iznosio je više od 30.000 milijardi dolara i porastao je za 7.000 milijardi dolara od kraja 2019. godine.

No, bez obzira na sve, dolar i dalje opstaje na tržištu. Koristi se širom svijeta, pa je to i način finansiranja američkog deficita. Kada bi u ovom trenutku prestala potreba za dolarom, Amerika bi se suočila sa viškom dolara na tržištu, bez pokrića i to bi urušilo njenu ekonomiju.

Istorija

U prethodnom vijeku, američki dolar je ulogu dominantne valute na međunarodnom finansijskom tržištu dobio nakon potpisivanja Bretonvudskog sporazuma iz 1944. godine.

Sporazum je predvidio da upravo ova valuta bude univerzalno sredstvo razmjene i konvertibilnosti u zlato po unaprijed utvrđenoj fiksnoj cijeni za zlato po finoj unci. Usljed istorijskih okolnosti i visoke stope inflacije tokom 70-tih godina, SAD su izvršile devalvaciju nacionalne valute i 1971. godine su napustile sistem fiksnog pariteta dolar-zlato. SAD su to uradile kako bi podigle konkurentnost svoje privrede i prešle na upotrebu fluktuirajućeg deviznog kursa. Nakon ovih aktivnosti SAD i ostale zemlje potpisnice sporazuma (njih 44) takođe su napustile primjenu fiksnog deviznog kursa i izvršile devalvaciju svojih nacionalnih valuta kako bi podstakli izvozne aktivnosti i privredni rast.

Na ovaj način dolar je prestao biti vezan za zlato kao mjerilo vrijednosti i otvoren je put da se njegova vrijednost mjeri drugim aršinima.

Dolar će oslabiti, ali će biti i dalje svetska rezervna valuta

Profesor Fakulteta za poslovne studije Vladimir Živanović podseća da je kriza 70-ih bila prva kriza američkog dolara kao dominantne svjetske valute, a izazvana je usljed tri faktora ‒ porasta inflatornih tokova, rasta cijene zlata i devalvacije američkog dolara.

„U sadašnjem trenutku imamo kretanje globalnih makroekonomskih pokazatelja koji podsjećaju na period 70-tih godina prošlog vijeka. Većina zemalja svijeta bilježi istorijski visoke stope inflacije, a tokom pandemije COVID-19 došlo je do istorijskog rasta vrijednosti zlata usljed povećane tražnje individualnih i institucionalnih investitora i korišćenja zlata kao tzv. safe haven imovine. Kao i 70-tih godina prošlog vijeka kada je došlo do energetske krize, prisutan je rast cijena energenata što utiče na ubrzanje inflatorne spirale. Negativne tendencije će vjerovatno, zahtijevati devalvaciju određenih nacionalnih valuta“, podvlači Živanović.

On kaže da, bez obzira na negativne ekonomske tendencije, američki dolar će i dalje imati dominantnu ulogu na finansijskom tržištu.

„Prelaz na alternativne i nove rezervne valute nije lak, brz i jednostavan proces, usljed visoke povezanosti međunarodnih finansijskih i robnih tržišta, kao i uticaja američkog dolara na visinu javnog duga većine zemalja, a posebno zemalja u razvoju koje su finansirale deficite državnog budžeta prevashodno uz podršku MMF-a i imaju denomirane iznose javnog duga u američkim dolarima“, ističe Živanović.

Po njegovoj ocjeni, ni najnoviji trendovi u svijetu, kao što je bježanje novca u kriptovalute i povećanje trgovinske razmjene Indije, Kine i Rusije u juanima, neće bitno uticati na ulogu američkog dolara kao svjetske valute.

„Najnovije aktivnosti su geopolitičke prirode i predstavljaju aktivnosti pronalaženja alternativnih rješenja u vanrednim ekonomskim okolostima. Usljed negativnih tendencija, nastalih recesionim ekonomskim tendencijama može doći do pada vrijednosti američkog dolara, ali i pada drugih svjetskih valuta koje se nalaze u korpi valuta poznatih institucionalnim investitorima na međunarodnom finansijskom tržištu“, ocjenjuje Živanović.

Ne isključiti mogućnost stvaranja trgovinskih blokova

Ovaj ekonomista, kaže, da se može očekivati da usljed globalnog rasta inflatornih tokova, rasta vrijednosti plemenitih metala, cijene svih energenata, međunarodno finansijsko tržište pretrpi određene promjene.

„Kada je riječ o trgovinskoj razmjeni između Indije, Kine i Rusije u kineskim juanima možemo govoriti o stvaranju svojevrsnog trgovinskog bloka koji po veličini tržišta treba da predstavlja protivtežu drugim globalnim tržištima. Na ovom novom tržištu nije nemoguće da kineski juan preuzme vodeću ulogu iz razloga što kineska ekonomija u ovom trenutku predstavlja jednu od najrazvijenijih svjetskih ekonomija sa najvećom stopom rasta bruto društvenog proizvoda.Trgovinska razmjena između Indije, Kine i Rusije je na nivou nacionalnih ekonomija i treba pratiti dalji razvoj ekonomsko-trgovinskih odnosa između ovih ekonomija. Obim razmjene je podstaknut usljed globalnih negativnih makroekonomskih tendencija, ratnih dešavanja na prostoru Ukrajine i energetske krize“, objašnjava Živanović.

Kriptovalute i dalje nesigurno utočište

Kada je riječ o bježanju novca u digitalne kriptovalute, Živanović ističe da „nije siguran da je to u ovom trenutku realna opcija usljed nedostatka regulatornih standarda za kriptovalute i nemogućnosti da centralne vlasti kontrolišu obim prometa“.

„Kriptovalute su, ipak, finansijska imovina koju više koriste individualni, a rijetko institucionalni investitori, prevashodno zbog izuzetno visoke volatilnosti“, ističe Živanović.

Još je rano govoriti o, kako kaže, stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja koji bi uključivao primenu kineskog juana.

„Američki dolar će na srednji rok imati dominatnu ulogu na robnom i finansijskom tržištu, a njegova uloga kao svjetske rezerve valute zavisiće od brzine izlaska međunarne ekonomije iz recesije i rješavanja problema istorijski visokih nivoa javnih dugova i stopa inflacije. Nakon fiskalne konsolidacije i devalvacije nacionalnih valuta potrebno je vidjeti koje će biti mjesto američkog dolara u odnosu na korpu valuta što će u mnogome usloviti i podršku i zainteresovanost individualnih i institucionalnih investitora na međunarodnom finansijskom tržištu za američki dolar“, smatra profesor Živanović.

On navodi da trenutni status dolara ne ugrožava svjetsku ekonomiju, već ima samo indirektne efekte.

„Može da ima značajan uticaj na globalna kretanja jer su svi berzanski proizvodi denomirani u američkim dolarima. Pad vrijednosti dolara utiče na rast svih berzanskih proizvoda, koji imaju direktan uticaj na agregatni rast cijena poluproizvoda i finalnih proizvoda na nivou nacionalnih ekonomija što dovodi do rasta inflacije“, ističe on.

I dalje na svjetskoj pozornici

Ekonomista Slaviša Tasić mišljenja je, da je, još uvek rano govoriti da dolar silazi sa svjetske pozornice.

„Za sada dolar ne posustaje. Odavno se govori o konkurenciji, ali dolar stabilno čuva tržišni udio u svjetskim transakcijama, u kreditiranju i u deviznim rezervama zemalja. Juan za sada, ipak, nije uspio da se značajnije probije. Sankcije Rusiji, uključujući zamrzavanje deviznih rezervi, svakako neće koristiti statusu ni dolara, ni eura. Ove države, njihovi finansijski sistemi i valute su svoju reputaciju izgradile na stabilnosti i povjerenju, a sada je jedan dio povjerenja izgubljen ‒ bez obzira da li te sankcije smatrate opravdanim ili ne“, navodi Tasić.

Tasić kaže i da Kina ne uživa međunarodno povjerenje, pa je to prepreka za jačanje juana.

„Ne bih rekao da uživa veće povjerenje zapadnih zemalja, imate jednopartijsku diktaturu i vlast je ćudljiva“, naglašava.

Na pitanje u kakvom je položaju Peking ako,u hartijama od vrijednosti drži 3.000 milijardi američkog duga, on kaže da je odgovor poznat .

„Kada Kina drži američke obveznice, njoj je u interesu da Amerika bude ‘zdrava’ i to uredno otplati. Rusija je prethodnih godina smanjila udio američkih obveznica i dolara u svojim deviznim rezervama, ali povećala udio eura. Kina će se, poslije ovih događaja, takođe možda odlučiti da diverzifikuje svoje rezerve. Sa druge strane, Kina je malo sigurnija da neće biti pod većim sankcijama jer je ona mnogo veća privreda. Sankcionisanje Kine bi mnogo koštalo cio svijet“, ističe Tasić.

I digitalnim valutama, kao i prethodni sagovornik, ne daje neku prednost u budućnosti.

„Bitcoin ima velikih problema jer nije anoniman, niti su transakcije praktične. Možda će se na kraju plemeniti metali, zlato i drugi, ispostaviti kao najsigurnija opcija i imati veću ulogu u diverzifikaciji portfolija pojedinaca, firmi i država“, mišljenja je Tasić.

Ovakav status dolara, po njemu ne ugrožava svjetsku ekonomiju.

„Dolar kao čvrsta valuta od povjerenja olakšava finansijske tokove i zato je popularan. Svjetska privreda ga je izabrala. Taj status dolara daje dodatnu političku moć Americi. Zbog dominacije dolara, američki finansijski sistem je bitan za sve banke i firme širom svijeta. Svima su u nekom trenutku potrebni dolari da bi učestvovali u međunarodnim tokovima. Ako američka država zabrani svojim bankama da rade sa vama, vi ne možete doći do dolara i isključeni ste iz finansijskih tokova. Ako se i eurozona pridruži sankcijama, problem za vas se duplira“, ocjenjuje Tasić.

“Đavo uvijek dođe po svoje”

Sa druge strane, iz svuheta stižu upozorenja. Zamjenica generalnog direktora MMF-a Gita Gopinat, izjavila je da sankcije bez presedana uvedene Rusiji, prete da umanje dominaciju dolara u svjetskoj trgovini i da dovedu do fragmentiranja međunarodnog monetarnog sistema. Ona nije isključila mogućnost da dođe do pojave malih valutnih blokova. Na slične trendove ukazali su i stručnjaci Goldman Sachsa koji su upozorili svoje velike investitore da ozbiljno shvate rizike u poslovanju sa američkom valutom.

Moskva se isto trudi da uzdrma finasijski poredak, pa je nedavno tražila da joj se gas plaća u rubljama, ali ovaj pokušaj bio je neuspješan. Centralna banka Rusije vezala je vrijednost rublje za zlato i vratila se zlatnom standardu poslije više od vijeka. Analitičari tvrde da je ovo pokušaj da se dolarski sistem uzdrma i zamijeni multivalutnim, ali to je i dalje daleko od realnosti, prije svega zbog toga što je udio Rusije u svjetskoj trgovini veoma mali.

Da li će Ameriku sustići izreka da „ako napraviš od novca svog Boga, proganjaće te ko đavo“? Upumpavanje ogromnih količina novca kroz programe kvantitativnog olakšavanja, uz politiku niskih kamatnih stopa, dovodi do poremećaja u privrednom sistemu na uštrb njegove produktivnosti, čime on postaje sve manje konkurentan.

Štampanje novca ne pokriva produktivnost i proizvodnju dobara i dovodi do inflacije. Nedavno podizanje referentne kamatne stope FED-a moguća je najava zaokreta ovog negativnog trenda. Zdrava privreda i zdrav novac proističu iz rezultata rada, produktivnosti i izvoza, a ne zaduživanjem i finansijskim špekulacijama koje mogu da donesu ograničene efekte. Bez obzira da li su u Americi toga svjesni ili ne, dolazi vrijeme kada će primat preuzeti preispitivanje činjenica o potencijalnoj opasnosti od ovog balona i to u svjetskim okvirima.