Naftne kompanije pod državnom lupom: Treba li ratni profit dodatno oporezovati?
Naftne kompanije trenutno zarađuju mnogo novca. Hoće li sada morati da plaćaju veći porez? Nakon stranaka Ljevice i Zelenih, o tome sada razmišlja i njemački SPD. U drugim zemljama je već uveden “porez na višak dobiti”.
Deutsche Welle (DW) piše da pojedine kompanije iz trenutne napete ekonomske situacije uspijevaju da izvuku enormnu ekonomsku korist. One bi sada mogle postati predmet takozvanog “poreza na višak dobiti”. Nakon stranaka Ljevice i Zelenih, i čelnik njemačkih socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbeil sada je takođe otvoren za uvođenje takvog instrumenta:
“Porez na ratni i krizni profit je instrument koji je na stolu i mislim da je itekako vrijedan razmatranja”, rekao je on novinama medijske grupe Funk.
Velika Britanija i Italija već su uvele takav porez, a za to je bila i Evropska komisija. “Naravno da se i mi u Njemačkoj moramo pozabaviti tim problemom”, rekao je Klingbeil.
S obzirom na pakete pomoći u milijardama eura, on je rekao da se intenzivno bavi tom problematikom i pitanjem “kako se nositi s onima koji su profitirali od krize i rata, te izvukli veliku korist iz sadašnje situacije”, objasnio je Klingbeil. “Oni se moraju uključiti u finansiranje opšteg dobra.”
Ljevica i dijelovi Zelenih već sedmicama traže uvođenje “poreza na višak dobiti”. Čelnica Zelenih Ricarda Lang pojasnila je sredinom sedmice da je takav porez logičan korak “ako naftne kompanije očito iskorištavaju trenutnu krizu kako bi ostvarile ogroman profit”. Savezni ministar finansija Christian Lindner, međutim, odbacuje “porez na višak dobiti”. To bi “takođe uticalo na proizvođače vakcina, vjetro- i solarnih elektrana ili poluprovodnika”, tvrdi političar vladajućih liberala.
„Oni ostvaruju profit jer koriste svoje znanje kako bi spriječili nestašice. Ne želim im oduzeti impulse da proizvode više”, rekao je još njemački ministar.
Sljedeće sedmice savezna pokrajina Bremen želi da pokrene inicijativu u Bundesratu (domu saveznih pokrajina) za uvođenje “poreza na višak dobiti”. Cilj inicijative je da se uvede poseban namet na udjele u dobiti koji su ostvareni isključivo zbog ruskog agresorskog rata u Ukrajini.
“Ne smije se dogoditi da pojedine kompanije ostvaruju zaradu u milijardama samo zbog poskupljenja uzrokovanih ratom, dok savezne i pokrajinske vlade moraju izdvajati milijarde za podršku privatnim domaćinstvima i kompanijama koje su posebno pogođene povećanjem cijena”, rekao je gradonačelnik Bremena, Andreas Bovenschulte.
Italija je jedan od pionira u uvođenju “poreza na višak dobiti”. U martu je ova zemlja usvojila porez na dodatnu dobit energetskih kompanija. U početku je on iznosio deset odsto, a sada se na prihod od prometa naplaćuje 25 odsto, ako je promet bar deset odsto veći nego u istom periodu prethodne godine i iznosi više od pet miliona eura. Prema procjenama, u državnu blagajnu će se, zahvaljujući tome, sliti oko šest i po milijardi eura.
I Mađarska je ostvarila dobit od energetskih kompanija i banaka naplatom zbog dodatnog ratnog profita. One će tokom ove i naredne godine državi morati da plaćaju posebne namete. Vlada u Budimpešti se nada prihodu većem od dvije milijarde eura. “Mi ne oduzimamo profit, nego njegov višak”, rekao je Marton Nagy, ministar za ekonomski razvoj.
S obzirom na visoke cijene energenata, i američka vlada razmatra uvođenje posebnih poreza za proizvođače nafte i gasa kako bi taj novac dala siromašnijim građanima.
“Postoji niz zanimljivih predloga i mogućnosti za porez na višak dobiti,” rekao je Bharat Ramamurti, zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća. “Sve ih pažljivo ispitujemo i u pregovorima smo s Kongresom o načinu njihove izrade.” Međutim, za sada je nejasno mogu li takve mjere uopšte dobiti većinu u Kongresu.
Deutsche Welle (DW)
