“Ovakva situacija se ne pamti”: Šta kažu stručnjaci o cijenama nekretnina u regionu

Cijene nekretnina će rasti ili će stagnirati na određenom nivou u naredne dvije do tri godine, zaključak je panela održanog u okviru konferencije REBEC 2022.

“Ljubljana je najveće tržište nekretnina u Sloveniji, ali smo primijetili da se dosta ljudi povlači usljed dešavanja najprije sa pandemijom, pa onda sa ratom u Ukrajini. Sve što se dešava u Ljubljani nekako prati dešavanja i u regionu, u tom smislu. Sve zavisi i od inflacije i cijene troškova gradnje”, navodi Agent za nekretnine iz Slovenije Alen Komić, prenosi eKapija.

Prema riječima Marina Stenglina, člana upravnog odbora Alfa Stan Group Hrvatska, ovakva situacija kakva je danas, se ne pamti.

“Ranije se gradilo mnogo više stambenih jedinica, sada je to sve malo usporilo zbog već poznatih dešavanja. Tome svemu doprinijeli su i poremećaji na tržištu logistike. Ovo što se danas gradi sljedeće godine biće još skuplje, što stvara pritisak na ljude da kupuju sada”, navodi Stenglin.

Kada je u pitanju situacija u Beogradu, brojke su slične kao u Zagrebu i Ljubljani. Direktor Cordon Srbija, Miodrag Gazibara navodi da 38 odsto kupovine nekretnina čine kupovine na kredit.

“Postoji dosta ljudi koji kupuju nekretnine koje nakon tri godine prodaju i ostvare zaradu na razlici u cijeni. Oni na taj način podižu cijene, jer se pojave ranije”, pominje Gazibara.

Kako objašnjava, ponudu nekretnina u glavnom gradu, 40 odsto nekretnina je novogradnja, a kupci i dalje najviše vole da ulažu i svoj novac čuvaju u obliku nekretnine.

“Posmatrajući Srbiju, Zlatibor se kotira veoma visoko. Tu se prodaju stanovi vrijednosti oko 70.000 i 80.000 eura i ne vidim da će taj trend da se uspori. Osjeća se blago usporavanje, čemu svakako doprinosi i povećanje kamatnih stopa”, podvlači on.

Poredeći Mađarsku sa Slovenijom, Hrvatskom i Srbijom, Mikloš Nemet navodi da se posljednjih godina bilježi veliki rast cijena nekretnina i u ovoj zemlji. Naime, kako je pojasnio, najviše se gradi i kupuje u Budimpešti, u njenoj okolini i u regiji Balatona.

“Cijene su različite i možemo ih posmatrati kroz regiije. Najveće cijene su u Budumptešti i u oblasti Balatona. Takođe, ka slovačkoj granici cijene su 3.000 eura za kvadrat”, navodi on.

Dosta Slovaka dolazi u Mađarsku gdje kupuje svoje drugi ili treći stan, a ono što je takođe zanimljivo prema riječima Nemeta, jeste da dosta Njemaca kupuje nekretnine u Mađarskoj, jer dolaze da provedu penziju.

Šta zanima kupce?

“U Sloveniji kupci se najviše interesuju za dvosobne i trosobne stanove. Imamo dosta zahtjeva za kupovinu, ali naša ponuda nije na tom niovou. U Ljubljani se najvše gradi”, objašnjava Komić.

Kako je rekao, većina projekata je rasprodata i prije završetka gradnje, a savjet je svakako da se kupuje nekretnina u okolini velikih gradova.

“Imajući u vidu prosječne cijene u Sloveniji i cijene nekretnina, na otplaćivanje stambenog kredita ode jedna prosječna plata u porodici. Slovenci imaju dosta sredstava u obliku štednje, ali da bi se stekla nekretnina u Sloveniji, morate dosta da radite”, priča Komić.

U Hrvatskoj je za kupce najinteresantnija obala, a prema riječima Marina Stenglina kupci su ljudi iz Slovenije, Njemačke, Austrije, Rusije.

“Dosta kupaca se odlučuje na nekretninu u Hrvatskoj i zbog manjih poreza nego u njihovim matičnim zemljama”, navodi on.

Beogradsko tržište nekretnina bilježi najveći procenat kupovine stanova čija se kvadratura kreće od 75 do 85 kvadrata.

“Kada govorimo o novogradnji, kupci dolaze sa svih strana. Najčešće su to naši ljudi iz dijaspore, ali i iz Crne Gore, Republike Srpske i ili iz drugih dijelova Srbije”, govori Gazibara.

Kako je pojasnio, ljudi iz dijaspore imaju jasnije kriterije za nekretnine, pa tačno znaju šta im treba i šta očekuju od našeg tržišta.

Prvo se planira broj parking mesta pa tek onda broj stanova

U današnje vrijeme, parking je postao neophodan ukoliko planirate projekat.

“U Ljubljani je cijena gradnje garaže tri puta veća nego gradnja jednog sprata sa stanovima. Standardi su takvi da većim stanovima pripadaju do tri parking mesta, ali ukoliko pitate investitora, oni bi na svaki stan napravili po jedno parking mesto”, ističe Alen Komić.

Marin Stenglin, pojašnjavajući stanje u Hrvatskoj, navodi da, pošto neki kupci traže i do četiri parking mjesta po stanu, onda kad se sve izračuna, čak se i ne kreće u gradnju ukoliko taj standard ne može da se ispoštuje.

“Imamo čak i situacije gdje se ljudi interesuju da kupe samo parking mjesto”, objašnjava on.

Šta nas čeka u narednim godinama?

Imajući u vidu kretanja i aktuelnu situaciju sa dešavanjima u Ukrajini i lancima snabdijevanja, kao i sa kamatnim stopama, učesnici panela složili su se da ne očekuju pad cijena nekretnina.

“Iako primjećujemo da se tržište smiruje, još ne znamo šta nas očekuje u septembru i oktobru. Značajan faktor u formiranju cijene je i rast kamatnih stopa, pa mislim da naredne dvije godine cene sigurno neće padati. Mogu samo ići gore”, zaključuje Komić.

U Hrvatskoj se očekuje interesovanje investitora za gradnju jer postoji veliki broj zahtjeva za kupovinom nekretnine.

“Iako cijene nikad nijesu bile ovako visoke, mjislim da će usporiti i zaustaviti se na određenom nivou”, podvlači Stenglin očekivanja za hrvatsko tržište.

Kako je pojasnio svoja zapažanja Miodrag Gazibara, u naredne 2 do 3 godine ne očekuje neke velike promjene kad su cijene u pitanju. “Mislim da će cijene ići gore 10 odsto svake godine u narednom periodu”, zaključuje on.