Šta to rade centralne banke: Kako podizanje kamata može usporiti inflaciju?
Američke Federalne rezerve, institucija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koja obavlja poslove centralne banke, ponovno su nedavno podigle svoju referentnu stopu u srijedu i objavile prvo povećanje od tri četvrtine boda u 28 godina.
I iz Evropske centralne banke (ECB) potvrdili su da će nakon duže vremena podići kamatne stope, i to u tri poteza do kraja godine, u julu, septembru i decembru, kako bi do kraja godine dostigla 0,25 odsto. Predsjednica ECB Kristin Lagard potvrdila je da će ta institucija povećati kamatne stope, te da će, ako inflacija nastavi da raste, ubrzati podizanje kamata.
Stroža monetarna politika odgovor je ECB-a na rast inflacije u eurozoni koja je u maju bila 8,1 odsto a globalno gledano, cilj je odgovoriti na najgoru inflaciju koja je pogodila svjetsku ekonomiju u posljednjih 40 godina.
Kako podizanje kamata može usporiti inflaciju
Kako više kamatne stope utiču na inflaciju? One zapravo doprinose usporavanju ekonomije pa time i rastu cijena, smatraju stručnjaci.
“Fed koristi kamatne stope ili kao papučicu za gas ili kao kočnicu za rast ekonomije, kada je to potrebno. Kada inflacija raste, oni mogu povisiti kamatne stope i iskoristiti to za kočenje ekonomije u pokušaju da inflaciju stave pod kontrolu”, kaže glavni finansijski analitičar u Bankrate-u, Greg Mekbrajd.
U osnovi, kreatori politike centralnih banaka imaju za cilj da poskupe kredite, kako bi potrošači i preduzeća odustali od bilo kakvih zaduženja, čime se smanjuje potražnja a cijene, posljednično, zauzdavaju.
Mekbrajd upozorava, međutim, da su lanci u snabdijevanju jedan od glavnih razloga postojeće inflacije, a tu, kaže, centralne banke ne mogu mnogo pomoći.
“Sve dok su ovi problemi aktuelni, vjerovatno ćemo se i dalje boriti s faktorima koji podstiču inflaciju a na koje centralne banke ne mogu uticati, rekao je.
Glavna briga za ekonomiste je da Fed prebrzo povećava kamatne stope i previše smanjuje potražnju, usporavajući ekonomiju.
To bi, prema njihovim riječima, moglo dovesti do veće nezaposlenosti, ako preduzeća prestanu da zapošljaju ili čak
počnu da otpuštaju radnike. Ako kreatori politike pretjeraju s povećanjem kamata, to bi moglo gurnuti ekonomiju u recesiju, zaustaviti i poništiti dosadašnji napredak.
“Liječenje inflacije u ekonomiji je kao liječenje raka hemoterapijom. Morate ubiti i zdrave dijelove privrede kako biste usporili generalni tok loših događaja. To nije nimalo ugodan tretman”, ocijenila je Tara Sinkler iz Indeed Hiring Laba.
Ekonomisti su saglasni da je potrebno određeno vrijeme da bilo kakva akcija počne da djeluje na ekonomiju i da željene efekte po inflaciju. Zato Savezni odbor za otvoreno tržište pažljivo prati ekonomske podatke kako bi odlučio koliko i koliko često podići stope.
Moglo bi postati gore prije nego što postane bolje
Takođe postoji izvjesna nesigurnost zbog rata u Ukrajini, koji je takođe povećao cijene roba, prije svega energenata. Fed će pratiti kako rat koči američku ekonomiju i preduzme korake u skladu s tim.
“Kada centralna banka podigne kamatne stope, takođe je vjerojatno da će ljudi uočiti negativne strane tih povećanja prije bilo kakvog poboljšanja na strani inflacije”, rekao je Sinclair.
U osnovi, to znači da će potrošači možda morati da plaćaju više da bi posudili novac, dok istovremeno prate kako cijene na benzinskim pumpama i prodavnicama rastu. Taj scenario je posebno težak za zaposlene s niskim primanjima, kojima su plate možda porasle, ali ne drže korak s inflacijom.
Idealno bi bilo da centralna banka postupno podiže stope tako da ekonomija uspori tek toliko da snizi cijene, bez stvaranja prevelikog pritiska na tržište rada i stopu nezaposlenosti.
Centralne banke žele da izbjegnu recesiju kao i mogućnost stagflacije — situaciju u kojoj inflacija ostaje visoka dok istovremeno ekonomija usporava.
“Moraju pažljivo hodati po zategnutoj žici”, rekao je Sinkler.
Investitor/CNBC
Foto: Euro money photo created by kstudio – www.freepik.com
