Da li je bitcoin dotaknuo dno?

Najpopularnija svjetska kriptovaluta pala je sa nebeskih visina na trećinu rekordne vrijednosti iz novembra ali se na tom nivou održava već mjesec dana. Da li je konačno dotaknuto dno?

Od sredine juna najpolularnija svjetska kriptovaluta, bitcoin, drži se „iznad vode“, odnosno u rasponu vrijednosti od 20.000 do 22.000 dolara. Taj koridor, koji je bio ugrožen nakratko silaskom 18. juna na 18.000 dolara, nije samo simbolična „kota 20“ već je to nivo koji održava u plusu one stare kupce bitcoina. Oni novi, koji su u bitcoin ušli globalnom pomamom za brzim i lakim novcem poslije decembra 2020. godine, odavno su i ozbiljno u minusu.

Da li to znači da je bitcoin dotakao dno? Već neko vrijeme u svijetu se vodi polemika oko toga koja je najniža vrijednost (ako tako nešto uopšte postoji) na koju bi mogao da padne „novčić“ koji je za mnoge simbol kriptovaluta. I danas ima pesimista koji ga ubrzo vide na 12.000 dolara ali i katastrofičara koji mu predviđaju krah.

Promjene su vidljive, da li su i dovoljne

Osnove na kojima se zasnivala većina prognoza, pogotovo onih mračnih, u posljednjih mjesec dana su se promijenile. Jedna od njih je procjena kako, odnosno, koliko će Federalne rezerve SAD, zategnuti monetaranu politiku i Amerikancima i svijetu poskupeti dolar.

Njihove rezerve stavljene za prodaju sada su na najnižem nivou od jula 2021. godine kada se zaustavio prethodni sunovrat bitcoina. Sa tadašnjih 29,800 dolara bitcoin je potom do novembra uzletio na rekordnih 67.567 eura. A onda do danas izgubio 70 odsto vrijednosti i izbrisao veći dio od 2.000 milijardi dolara sa cijelog kriptotržišta.

“Ja mislim da je inflacija pod kontrolom, i da je ekonomija pod kontolom, i da nema naznaka opasne recesije. To će stabilizovati i kriptotržište”, kaže CK Ženg, suosnivač hedž fonda okrenutog kriptu za CNBC.

Ali, kako će biti dalje ni analitičarima u svijetu nije posve jasno.

“Trenutni rast cijene bitcoina vidimo kao olakšanje trenda na srednji rok, u kome će se vrijednost braniti na nivou od 25.000, možda i 28.000. Ali, kriptotržište još nije doseglo potpunu kapitulaciju i moglo bi krajem godine pasti na 12.000 dolara”, kaže Marsel Harman, izvršni direktor „Torvatel deksa“ (THORWallet DEX) za Bloomberg.

Rusima dolar veći problem od bitcoina

Najave da će Rusi biti protjerani sa kriptotržišta, kao dio embarga Zapada protiv Rusije zbog rata pokretanja u Ukrajini, nije se ostvarila ali promjena ima.

“Niti jedna kriptoplatforma, koja baš zbog pritiska svoje države nije morala, nije zabranila Rusima da trguju. To se jednostavno ne uklapa u filozofiju digitalnog tržišta koje bi trebalo da bude slobodno od politike a imovina privatna. Rusima sada jeste nešto teže da trguju kriptovalutama ali ne i nemoguće. No, ja mislim da im je veći problem da dođu do dolara, zbog blokade Rusije od strane zapadnog bankarskog sistema, i kupe bitcoine, nego da njima trguju na samim berzama”, objašnjava Aleksandar Matanović.

Zbog mračnih slutnji, dolar, kao globalna rezervna valuta i stjecište u nesigurnim vremenima, rastao je i sada je izjednačen sa, na primjer, eurom, prvi put od nastanka zajedničke evropske valute. Međutim, one koji su očekivali da će FED zbog rekordne inflacije podići kamatnu stopu za čitav procentni poen, ovih dana „razočarani“.

Sadašnji trenutak „sve ili ništa“ (make-or-break) za bitcoin

24sedam prenosi da, nakon što je to odbacio kao vjerovatnoću guverner iz borda FED-a Kristofer Voler, to su potvrdili i predsjednici banaka FED-a iz Atlante i Sent Lusia, Rafael Bostik i Džejms Bulard.

A procjeni da će 75 baznih poena umjesto 100 biti sasvim dovoljno u borbi sa uznapredovalom inflacijom, potvrdili su potom i podaci o očekivanima mjesečnoj inflaciji potrošačkih cijena koja je za jul bila 2,8 odsto naspram 3,1 mjesec dana ranije. To bi moglo da znači da je inflacija dostigla svoj vrhunac.

Pored podataka sa klasičnog tržišta fizičkih roba, kao i tržišta akcija koje ponovo u trendu rastu od sredine juna, ohrabruju i podaci sa digitalnog tržišta, odnosno blockchaina.

Tamošnji podaci sugerišu da je sadašnji trenutak „sve ili ništa“ (make-or-break) za bitkoin, piše Kointelegraf (cointelegraph.com). Majneri, odnosno „rudari“ koji svojom skupo plaćenom računarskom opremom „otkrivaju“ bitcoin, počeli su da u znatno manjoj količini prodaju svoje rezerve nagradnih bitcoina.

Kako će biti dalje ni analitičarima u svijetu nije posve jasno

Njihove rezerve stavljene za prodaju, kako prenosi Biznis i finansije, sada su na najnižem nivou od jula 2021. godine kada se zaustavio prethodni sunovrat bitcoina. Sa tadašnjih 29,800 dolara bitcoin je potom do novembra uzletio na rekordnih 67.567 eura. A onda do danas izgubio 70 odsto vrijednosti i izbrisao veći dio od 2.000 milijardi dolara sa cijelog kriptotržišta.

“Ja mislim da je inflacija pod kontrolom, i da je ekonomija pod kontolom, i da nema naznaka opasne recesije. To će stabilizovati i kriptotržište”, kaže CK Ženg, suosnivač hedž fonda okrenutog kriptu za CNBC.

Ali, kako će biti dalje ni analitičarima u svijetu nije posve jasno.

“Trenutni rast cijene bitcoina vidimo kao olakšanje trenda na srednji rok, u kome će se vrijednost braniti na nivou od 25.000, možda i 28.000. Ali, kripto tržište još nije doseglo potpunu kapitulaciju, i moglo bi krajem godine pasti na 12.000 dolara”, kaže Harman.