Zamrla javno-privatna partnerstva: Zašto kompanije neće u biznis s državom?
Javno-privatno partnerstvo, koje nudi višestruke koristi, u Crnoj Gori još nije dovoljno zastupljeno, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.
„Za realizaciju te vrste ugovora usklađen pravni, regulatorni i politički okvir je neophodnost i jedan od uslova za privlačenje stranih investicija“, kazala je Drakić na okruglom stolu o javno-privatnom partnerstvu kao šansi za valorizaciju potencijala Crne Gore, koji je realizovan u PKCG.
Ona je dodala da iskustva zemalja EU i regiona pokazuju da izbor projekata javno-privatnog partnerstva treba temeljiti na sveobuhvatnim i sistemskim analizama, uz odgovarajuću procjenu rizika, te da projekti na lokalnom nivou moraju biti usklađeni sa prostornim planovima lokalne uprave.
„Uspješno realizovani projekti pokazuju da je primjena javno-privatnog partnerstva dovela do efikasnijih usluga javnih preduzeća i unapređenja tehnologija, osavremenjavanja prozvodnih procesa i usvajanja novih standarda kvaliteta kod privatnog sektora. Na taj način privatni sektor unapređuje konkurentnost, povrat investicija može biti veći, a omogućen je i lakši pristup finansijama“, navela je Drakić, prenose Vijesti.
Direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija, Jelena Jovetić, je govoreći o pravnom okviru za javno-privatnog partnerstva u Crnoj Gori podsjetila da je zakon donijet 2019. godine, ali da još nije zaživio u punom kapacitetu zbog nedovoljno prakse i novih projekata.
„Kada smo pripremali Zakon o javno-privatnom partnerstvu imali smo želju da u njega prenesemo međunarodnu praksu, te uključimo i određene naše specifičnosti“, saopštila je Jovetić.
Ona je navela da se zakonom željela osigurati podjela prava i rizika između javnog i privatnog partnera.
„Htjeli smo da podijelimo teret realizacije javnih usluga sa ciljem obezbjeđivanja njihovog kvaliteta, jer bez njih modalitet javno-privatnog partnerstva nema svrhu, odnosno nema elemente dobrog ugovora i projekta“, rekla je Jovetić.
Ona je navela da je specifičnost javno-privatnog partnerstva zaključivanje ugovora na rok do 30 godina, što je evropski standard. Takođe, ukazala je da važan segment svakog projekta predstavlja analiza opravdanosti.
Važna novina je da zakon obuhvata i finansijere, odnosno banke, što je bitno sa aspekta sigurnosti, održivosti i finansija. Takođe, veoma je važno što regulativa ostavlja mogućnost da zainteresovani iniciraju projekat javno-privatnog partnerstva sa ili bez elemenata koncesije.
„To je od suštinske važnosti, jer se daje prostor da svako od nas podnese inicijativu i učestvuje u procesu javno-privatnog partnerstva“, kazala je Jovetić i apostrofirala da je cjelokupna svrha projekata javno-privatnog partnerstva da se održi kontinuitet u pružanju javnih usluga, jer je cilj povećanje njihovog kvaliteta za krajnjeg korisnika.
Direktor Agencije za investicije, Mladen Grgić, rekao je da je fokus agencije na promociji javno-privatnog partnerstva.
„U proteklih šest mjeseci obišli smo sve crnogorske opštine, odnosno potencijalne javne naručioce, gdje smo prezentovali značaj javno-privatnog partnerstva“, kazao je Grgić i dodao da je cilj tog partnerstva da podijeli rizik.
Predstavnik advokatske kancelarije „Moravčević, Vojnović i partneri, u saradnji sa Schoenherr”, Miloš Laković, predstavio je uspješne projekte i iskustva iz prakse u implementaciji javno-privatnih partnerstava i koncesija u Crnoj Gori i regionu.
On je kazao da je koncept javno-privatnog partnerstva i koncesija u posljednje vrijeme postao privlačan i poželjan način finansiranja izgradnje, održavanja i rada javne infrastrukture i javnog servisa u regionu. Kao primjere dobrih projekata kroz javno-privatno partnerstvo naveo je predstojeću izgradnju podzemnih garaža na trgovima Nezavisnosti i Božane Vučinić u Podgorici, te Deponiju Vinča u Beogradu.
