U čemu su pogriješili centralni bankari?

Svjetske centralne banke načinile su jednu od svojih najvećih grešaka kada su potcijenile veličinu i trajanje inflatornih pritisaka.

To je vidljivo i iz toga što su ih te greške stalno navodile na mijenjanje svoje prognoze rasta cijena naviše. No, kako ocjenjuje Bloomberg, ta manjkavost u predviđanju razvoja događanja, logično, ima i svoje posljedice.

Sada Savezne rezerve SAD-a (Fed) i većina drugih centralnih banaka nastoji da nadoknadi izgubljeno vrijeme agresivno podižući kamatne stope, što nije viđeno decenijama. To znači kako bi cijena zaduživanja na kraju mogla ispasti viša no što je trebalo da bude da je dizanje kamatnih stopa počelo ranije.

A sama činjenica što se nije dobro prognoziralo sada može izazvati nepovjerenje u izjave da rast kamatnih stopa neće nužno dovesti do recesije.

“U prošloj godini naša centralna banka je gadno zakazala. Loše je predviđala i moram reći da to nije do kraja popravljeno”, rekao je bivši američki ministar finansija Lawrence Summers.

Medijalna prognoza zvaničnika Feda iz juna pokazuje kako bi se inflacija trebalo spuštati prema dva odsto, a da će nezaposlenost doseći vrhunac od 4,1 odsto do kraja 2024.

“To je jako malo vjerovatno”, kaže Summers.

Predsjednik Feda Jerome Powell i njegove kolege u drugim bankama ne bježe od toga da su greške učinjene, ponajviše zato što se mislilo da je inflacija, usljed očekivanja stabilizacije lanaca snabdijevanja i potražnje za robama kako pandemija prestaje, prolazna.

“Pouka je da stvari na strani ponude mogu biti vrlo komplikovane”, kazao je Powell.

Neki su se nadali kako bi čekanje u promjeni prema stezanju monetarne politike moglo poboljšati stanje na tržištu rada. Umjesto toga, zbog labavih monetarnih politika ljudi su nastavili da troše, a trgovina je bila u problemima. Rat u Ukrajini i kineska politika nulte tolerancije prema COVID-u, što je izvan domašaja monetarnih politika, dodatno je pogoršalo situaciju dizanjem cijena hrane i goriva. Manjak radne snage podstaknuo je dizanje plata, a fiskalni podsticaji su potražnju pogurali, piše Bloomberg Adria.

Političari, od kojih su centralne banke uspjele da ostvare zavidan nivo nezavisnosti, sve te krive procjene pomno prate.

Australijska je vlada pokrenula reviziju postupaka po kojima se odvija prognoziranje u tamošnjoj centralnoj banci, a britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je kako bi mogla promijeniti mandat centralne banke ako u septembru postane premijerka.

Republikanci, ako najesen osvoje većinu u Kongresu, takođe bi se mogli pokazati neskloni opraštanju krivih procjena centralnih bankara.

“Centralni bankari moraju dobro promisliti o vođenju monetarne politike u protekle dvije godine i revidirati modele i pretpostavke koje koriste, kao i procjene koje su imali. Glavni uzrok inflatornih pritisaka leži u krivim procjenama centralnih banaka u vođenju monetarne politike za vrijeme pandemije”, ocijenio je bivši guverner središnje banke Novog Zelanda Graeme Wheeler.