Šta rade evropske vlade kako bi građanima olakšale pad životnog standarda
Poremećaji globalnih lanaca snabdijevanja uzrokovani pandemijom i učinci ruskog rata u Ukrajini uzrokovali su rast cijena energije, roba i osnovnih artikala te time podstakli krizu životnog standarda – kako na taj problem odgovaraju vlade?
SEEbiz prenosi da najveća evropska ekonomija planira da uvede porez na cijenu gasa za sve potrošače od 1. oktobra. Njemačka vlada je, uz to, u julu najavila državnu pomoć od 15 milijardi eura za Uniper, najvećeg uvoznika ruskog gasa u zemlju. Smanjila je i porez na benzin i dizel te snažno spustila troškove javnog prevoza.
Francuski parlament je 3. avgusta usvojio paket pomoći za borbu protiv inflacije vrijedan 20 milijardi eura. Francuzi su odlučili da podignu penzije i neke oblike socijalne pomoći te su dopustili kompanijama da zaposlenima isplaćuju veće neoporezive bonuse u pokušaju povećanja kupovne moći domaćinstava.
Italija je dan nakon Francuske odobrila svoj paket pomoći vrijedan oko 17 milijardi eura s ciljem smanjenja računa za struju i gas te je taj iznos ustvari dodatak na od januara već potrošenih oko 35 milijardi eura koji su imali za cilj ublažavanje učinke rasta troškova struje, gasa i benzina.
Poljska je u julu uvela pomoć u obliku “odmora od plaćanja” za građane s kreditima u nacionalnoj valuti zlotima. Tim moratorijumom dopušteno im je da preskoče plaćanja tokom osam mjeseci u periodu od dvije godine.
Američki senat u nedjelju je odobrio Zakon o smanjenju inflacije 2022, plan vrijedan 430 milijardi dolara kojim su, između ostalog, spušteni troškovi lijekova na recept, podignuti neki korporativni porezi te su uvedene mjere za podsticanje energetske efikasnosti.
Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro i vlada te zemlje pritiskaju državni energetski koncern Petrobras kako bi dodatno smanjio cijene goriva. Kompanija je u julu dvaput uvodila odvojena sniženja cijene goriva za ukupno devet odsto, čime su cijene došle na najniži nivo od marta.
Indija je u maju uvela ograničenja na izvoz prehrambenih proizvoda uključujući pšenicu i šećer, koji čine gotovo 40 odsto indeksa potrošačkih cijene. Takođe je smanjila porez na uvoz jestivog ulja.
Japan je u aprilu odobrio paket pomoći vrijedan 103 milijarde dolara kako bi ublažio ekonomske udarce zbog rastućih troškova sirovina. Tako su uvedene subvencije za smanjenje cijena benzina kao i gotovinske isplate za domaćinstva s niskim primanjima koja imaju djecu. Japanski premijer Fumio Kishida ukazao je da bi moglo biti dodatnih poteza ako se kriza životnog standarda nastavi.
Turska je početkom jula povećala minimalnu platu u zemlji za oko 30 odsto, dodajući 50-postotnom porastu s kraja prošle godine.
Van Evrope, primjeri su Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su početkom jula najavili povećanje potrošnje na socijalnu pomoć. UAE je udvostručio finansijsku pomoć porodicama s niskim primanjima, na ukupno 7,6 milijardi dolara, dok je saudijski kralj Salman za istu svrhu dodijelio dodatnih 5,42 milijarde dolara.
