Faktor inflacije: Kako rastuće cijene hrane i energije utiču na ekonomiju
Od ruske invazije na Ukrajinu, efekti poremećaja u snabdijevanju energijom kaskadno se šire na sve, od cijena hrane preko električne energije do raspoloženja potrošača.
Kao odgovor na rastuće cijene, mnoge zemlje OECD-a koriste svoje strateške rezerve nafte. Zapravo, od marta, SAD su prodale rekordnih milion barela nafte dnevno iz ovih rezervi. Ovo je, između ostalih faktora, dovelo do nedavnog pada cijena goriva – ali bi deficiti mogli uslijediti u 2023, što će dovesti do novog rasta cijena.
Šokovi cijena energije od 1979.
Kako današnji šok cijena energije izgleda u poređenju sa prethodnim skokovima u realnoj vrijednosti?
| USD/bbl ekvivalent | Sirova nafta | Prirodni gas | Ugalj |
|---|---|---|---|
| 2022* | 93 dolara | 170 dolara | $61 |
| 2008 | 127 dolara | 100 dolara | $46 |
| 1979 | 119 dolara | 72 dolara | $33 |
*Prognoza za 2022
Kao što prikazuje gornja tabela, predviđa se da će godišnja cijena sirove nafte u prosjeku iznositi 93 dolara po barelu u 2022. Poređenja radi, tokom cjenovnih šokova 2008. i 1979. godine, sirova nafta je u prosjeku iznosila 127 i 119 dolara po barelu, respektivno.
Ono što razlikuje nagli porast u 2022. u odnosu na ranije šokove je to što su skočile cijene za sve vrste goriva. Tamo gdje su šokovi cijena bili manje-više izolovani u prošlosti, mnoge zemlje poput Njemačke i Holandije traže ugalj kako bi nadoknadile poremećaje u snabdijevanju naftom. U međuvremenu, evropske cijene prirodnog gasa dostigle su rekordne visine.
Cijene hrane su takođe skočile. Podstaknute višim ulaznim troškovima goriva, hemikalija i đubriva, predviđa se da će cijene poljoprivrednih proizvoda porasti za 18% u 2022. Samo cijene đubriva mogle bi porasti za 70% djelimično zbog dominacije Rusije na globalnom tržištu đubriva — izvozi više od bilo koje zemlje širom svijeta.
Koja su 3 talasna efekta rasta cijena energije?
Cijene nafte ulaze u gotovo sve ostale cijene, od hrane do pametnih telefona. Na primjer, cijena nafte utiče na čak 64% kretanja cijena hrane.
Kako bi energetski i prehrambeni šokovi mogli uticati na svjetsku ekonomiju u bliskoj budućnosti i zašto mnogo zavisi od cijene nafte?
1. Rastuća globalna inflacija
Godine 2022. inflacija je postala globalni fenomen – pogađajući 100% naprednih zemalja i 87% tržišta u nastajanju i ekonomija u razvoju koje analizira Svjetska banka.
| Zemlje sa inflacijom iznad cilja | 2019. | 2020. | 2021. | April 2022. |
|---|---|---|---|---|
| Ekonomije u razvoju | 20% | 20% | 55% | 87% |
| Napredne ekonomije | 9% | 8% | 67% | 100% |
Uzorak uključuje 31 tržište u nastajanju i ekonomiju u razvoju i 12 naprednih ekonomija
Nasuprot tome, otprilike dvije trećine razvijenih ekonomija i nešto više od polovine tržišta u razvoju iskusilo je inflaciju iznad ciljane u 2021.
To je doprinijelo strožim monetarnim uslovima. Tabela u nastavku pokazuje kako je rastuća inflacija u SAD-u korespondirala s povećanjem kamatnih stopa od 1980-ih:
| Datum | Osnovni CPI na početku ciklusa | Magnituda povećanja stope tokom ciklusa zatezanja |
|---|---|---|
| 1979-81 | 9,3% | 9,0 p.p. |
| 1983-84 | 4,6% | 3,0 p.p. |
| 1986-89 | 3,6% | 4,0 p.p. |
| 1994-95 | 2,8% | 3,0 p.p. |
| 1999-00 | 2,0% | 1,75 p.p. |
| 2004-06 | 1,9% | 4,25 p.p. |
| 2015-19 | 2,1% | 2,25 p.p. |
| 2022-23 | 6,4% | 2,75 p.p. |
Procjena za 2023. zasnovana je na tržišnim očekivanjima o nivou stope Fed fondova sredinom 2023. godine. Osnovni američki CPI za 2023. je na osnovu najnovijih dostupnih podataka.
U mnogim slučajevima, kada su SAD brzo pooštrile monetarnu politiku kao odgovor na pritiske cijena, tržišta u nastajanju i ekonomije u razvoju doživjele su finansijsku krizu usred viših troškova zaduživanja.
2. Sporiji globalni rast
Šokovi cijena energije mogli bi dodatno otežati izglede globalnog rasta :
| Scenariji globalnog rasta | 2021. | 2022. | 2023. |
|---|---|---|---|
| Osnovna linija | 5,7% | 2,9% | 3,0% |
| Uključujući pooštravanje Fed-a | 2,6% | 2,4% | |
| Uključujući skok cijena energije | 2,2% | 1,6% | |
| Uključujući lockdown u Kini | 2,1% | 1,5% |
Zajedno, skokovi cijena, jastrebova monetarna politika i blokada zbog COVID-19 u Kini mogli bi negativno uticati na globalni rast.
3. Rastuća nesigurnost hrane i socijalni nemiri
Čak i prije šoka cijena energije 2022. godine, globalna nesigurnost hrane se povećavala zbog COVID-19 i rastućih inflatornih pritisaka.
| Broj ljudi u akutnoj nesigurnosti hrane | 2020. | 2021. |
|---|---|---|
| Podsaharska Afrika | 97M | 119M |
| Bliski istok i sjeverna Afrika | 30M | 32M |
| Južna Azija | 16M | 29M |
| Latinska Amerika i Karibi | 12M | 13M |
Trajna nestašica hrane i visoke cijene hrane mogle bi dovesti milione u akutnu nesigurnost hrane.
Osim toga, visoke cijene goriva i hrane često su u korelaciji s masovnim protestima, političkim nasiljem i neredima. Dok su Šri Lanka i Peru već počeli da bilježe pojačane nemire, Turska i Egipat su takođe u opasnosti od socijalnih nemira jer se troškovi života ubrzavaju, a nesigurnost hrane pogoršava.
Globalni izazovi
Od Drugog svjetskog rata šokovi cijena nafte bili su glavno ograničenje ekonomskom rastu. Kako se rat u Ukrajini nastavlja, izgledi za današnje energetsko tržište su daleko od jasnih jer bi niz geopolitičkih faktora mogao uticati na kretanje cijena nafte i njene odgovarajuće efekte.
Visual Capitalist/Investitor
