ECB: Povećali smo kamatne stope. Šta to znači za Vas?

Upravno vijeće Evropske centralne banke (ECB) povećalo je kamatne stope prvi put u 11 godina i vjerovatno će nastaviti s povećavanjem u sljedećim mjesecima, saopštila je ta institucija.

ECB je, kako se navodi, centralna banka za euro i glavni zadatak je održanje stabilnosti cijena. Kada je rast cijena u ekonomiji prebrz, odnosno kada je inflacija previsoka, veće kamatne stope doprinose vraćanju inflacije na ciljani nivo od 2 % u srednjoročnom razdoblju.

Visoka inflacija stvara pritisak, mnogi se brinu da će potrajati. Pratimo ta tzv. inflacijska očekivanja i povećali smo kamatne stope kako bismo pokazali da nećemo dopustiti da inflacija ostane viša od 2 %. Time doprinosimo održavanju umjerenih inflacijskih očekivanja.

Šta su kamatne stope?

Kamatne stope trošak su pozajmljivanja novca i zato se katkad kaže da su »cijena novca«.

Želite li da vam banka odobri kredit, prvo morate postići dogovor o kamatnoj stopi, koja je obično godišnja stopa. Uzmimo kao primjer da ste pozajmili 10.000 EUR po godišnjoj stopi od 3 %. To znači da ćete banci, osim otplate kredita, platiti 300 EUR godišnje. Kamatna stopa u suštini je ono što banka naplaćuje za pozajmljivanje novca.

Kamatne stope primjenjuju se i na štednju: kamate su novac koji banka plaća za štednju, tj. za »pozajmljivanje« novca od vas. Uzmimo kao primjer da ste položili 1.000 EUR na štedni račun po godišnjoj stopi od 2 %. Na kraju godine dobit ćete kamatu u iznosu od 20 EUR.

Šta utiče na kretanje kamatnih stopa?

Kretanje kamatnih stopa koje banke nude pojedincima i preduzećima obično je usklađeno s kretanjem stopa koje određuje ESB, ali na njega utiču i drugi čimbenici. U tržišnoj ekonomiji, kakvo je ono u eurozoni, na stope utiče i ponuda kredita i potražnja za njima. Drugim riječima, na njih utiče koliko preduzeća i pojedinci žele da troše i ulagati te koliko je kredita dostupno.

Po tome su krediti slični drugim proizvodima i uslugama. Na primjer, ako mnogi žele kupiti hljeb, a nema ga dovoljno, cijene će porasti.

Isto vrijedi za kamatne stope: kada preduzeća i pojedinci žele da troše i ulažu, ali ne mogu jednostavno podignuti dovoljno kredita, kamatne stope rastu zato što je dostupno manje kredita. Drugim riječima, pozajmljivanje poskupljuje. U suprotnom slučaju, kada je u bankama mnogo štednje i u ekonomiji mnogo novca, koji se obično naziva likvidnošću, stope su uglavnom niske.

Koja je uloga ECB‑a?

ECB je centralna banka za euro. Ne određujemo kamatne stope koje plaćate na kredit ni one koje vam banka plaća na depozit, ali utičemo na njih.

ECB određuje tzv. ključne kamatne stope, koje su instrument monetarne politike. To su stope koje nudimo bankama koje žele od nas da pozajmljuju i za elektronski novac koji kod nas drže preko noći.

Kada promijenimo ključne kamatne stope, to se, u većoj ili manjoj mjeri, odrazi na cijelu ekonomiju, uključujući bankovne kredite, tržišne kredite, hipoteke, kamatne stope na štednju u bankama te na druge investicione instrumente.

Upravno vijeće ECB‑a obično donosi odluke o tim ključnim kamatnim stopama svakih šest sedmica.

Kako ključne kamatne stope utiču na inflaciju?

Obično ako je inflacija previsoka zato što je potražnja prevelika, a dobara i usluga je premalo, možemo povećati stope kako bi krediti poskupjeli. Time se smiruje ekonomska aktivnost te smanjuju inflaciona očekivanja i sama inflacija.

Ako je inflacija preniska, što je dugo bila, možemo smanjiti stope kako bi krediti postali jeftiniji, čime podstičemo ulaganje i potražnju.

Od početka invazije Rusije na Ukrajinu suočavamo se sa situacijom u kojoj je inflacija previsoka, a ekonomski rast se usporava. Zbog rata su znatno porasle cijene, posebno cijene energije i hrane. Osim toga, mnogim preduzećima je teže doći do materijala, rezervnih dijelova i radnika koji su im potrebni za proizvodnju, što otežava rješavanje problema koje je prouzrokovala pandemija.

Povećanje kamatnih stopa nije dovoljno da se riješe svi ti problemi. Povećanjem kamatnih stopa ne možemo smanjiti cijenu uvezene energije, napuniti prazne police u supermarketima ni snabdjeti proizvođače automobila poluvodičima.

Višim kamatnim stopama se održavaju umjerena inflacijska očekivanja. Ako pojedinci i preduzeća misle da će visoka inflacija potrajati, radnici će vjerojatno tražiti veće plate a poslodavci bi mogli povećati cijene. O tome se često govori kao o spirali rasta plata i cijena. Kako bismo spriječili takvu spiralu, nastavićemo sa povećavanjem kamatnih stopa, zbog čega će krediti poskupjeti, a štednja će biti bolje nagrađena.

Pobrinućemo se da uvjerimo preduzeća, radnike i ulagače da će se inflacija vratiti na nivo od 2 % u srednjoročnom periodu. Nećemo dopustiti da se inflaciona očekivanja o višoj inflaciji ustale, poručuju iz ECB-a.

Tekst preuzet sa sajta ECB-a, obrada: Investitor.me

Foto: Thought Catalog on Unsplash