Globalna borba protiv inflacije: Koje zemlje i regioni su najviše podigli kamatne stope?
Svakodnevno čitamo naslove o rastućoj ekonomskoj zabrinutosti: Najviša inflacija u istoriji. Centralne banke agresivno podižu stope. Osjećaj potrošača na rekordno niskom nivou. Cijene robe blizu najviših vrijednosti svih vremena . Jasno je da je inflacija, u najmanju ruku, promijenila ekonomsko raspoloženje i potencijalno resetovala put globalnih i nacionalnih ekonomija širom svijeta u godinama koje dolaze.
McKinseyjevi stručnjaci su ispitali mnoge od strateških implikacija inflacije i napravili pregled mjera centralnih banaka širom svijeta, odnosno, povećanja kamatnih stopa u cilju obuzdavanje rasta cijena. Koriste najbolje i najnovije javno dostupne podatke da ponude grafikone koji ilustruju podmukli napredak inflacije.
U proteklih šest mjeseci inflacija je daleko premašila očekivanja iz decembra 2021. U mnogim zemljama stvarne stope su udvostručile projekcije. Evropske zemlje su posebno pogođene. Na primjer, inflacija u Litvaniji iznosi 15,5 odsto na godišnjem nivou, što je skoro pet puta više od očekivane. Poljska ima 11 odsto, a Ujedinjeno Kraljevstvo 9, što je znatno iznad projekcija. Sa 3 odsto, Švajcarska je izvan granica. Azija doživljava manje ozbiljne promjene: indijska inflacija je oko 7 odsto, samo malo iznad projekcija; a Južna Koreja je na 5 odsto. U Kini i Japanu inflacija ostaje prigušena.
Kao odgovor na alarmantan porast inflacije, centralne banke širom svijeta podižu svoje osnovne kamatne stope na kredite banaka. Do sada, međutim, povećanje stopa u većini zemalja nije odgovaralo tempu inflacije.
Očekuje se da će rastuće stope ublažiti potražnju i sniziti cijene za dvije kritične komponente ukupne inflacije: stanovanje i robu kao što su energija i metali.
Cijene nekretnina
Cijene nekretnina su naglo porasle i prije talasa inflacije 2022. godine, jer je pandemija podstakla masovnu rekonstrukciju stanova i kuća. Cijene kuća su skočile daleko iznad očekivanja u prilično globalnom fenomenu. U Evropi, turski vlasnici kuća su ostvarili najveći dobitak, a slijede ih oni u Češkoj Republici i Litvaniji. U Aziji i Pacifiku, Novi Zeland i Australija su zabilježili velike dobitke. U Sjevernoj Americi, Sjedinjene Države i Kanada su imale koristi od porasta; Meksiko nije. U Kolumbiji, jednoj od tri zemlje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u Južnoj Americi, dobici su bili mali.
Cijene hrane
Porast cijena đubriva, zajedno s drugim posljedicama rata u Ukrajini, gurnuo je cijene osnovnih namirnica na rekordne nivoe. Od 2021. godine cijene hrane su porasle na najviši nivo otkako je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (UNFAO) započeo da pravi svoj indeks. Cijene su danas znatno više nego u prošlim skokovima 2008. i 2011. godine, koje je podstakla globalna finansijska kriza. U posljednjoj deceniji cijene su se znatno smanjile. Ali oni su naglo porasli 2021. godine, sa zastojima u lancu snabdijevanja, sušom i drugim faktorima. A rat u Ukrajini je podigao cijene hrane na potpuno novi nivo.
Centralne banke širom svijeta u borbi protiv rastuće inflacije dižu ključne kamatne stope. Nedavno je to uradila i Evropska centralna banka, podižući stope prvi put nakon 11 godina.
McKinsey je objavio mapu povećanja kamata, koja ilustruje koji regioni su najradikalnije otišli u tom smjeru:
