Izvršni direktor BlackRocka ima rješenje za inflaciju: Vratite ljude u kancelarije!

Kao i mnogi šefovi, Lari Fink želi da vrati svoje zaposlene u kancelarije.

Ali u intervjuu za Fox Business, izvršni direktor moćne investicione kompanije BlackRock ponudio je novi argument zašto njegova kompanija nastoji da se vrati u kancelariju: pomaže u snižavanju rekordne inflacije u SAD-u.

Fink je ukazao na rad na daljinu kao jedan od razloga za pad produktivnosti rada u SAD.

“Moramo vratiti naše zaposlene u kancelarije”, rekao je, tvrdeći da će to dovesti do “rasta produktivnosti koja će ublažiti neke od inflatornih pritisaka”.

BlackRock je istog dana saopštio da će početi da traži od zaposlenih da dolaze u kancelariju tri dana u nedjelji, prema internom mejlu u koji je imao uvide Yahoo Finance.

„Vrijeme provedeno zajedno je način na koji isporučujemo usluge klijentima“, napisali su u e-poruci operativni direktor i šef ljudskih resursa u BlackRocku Rob Golstajn i Maniš Mehta. Izuzeci od pravila “biće rijetki i zahtijevaće formalno odobrenje”, napisali su.

BlackRock je potvrdio postojanje dopisa, ali je odbio da dalje komentariše svoju odluku.

U emisiji Fox Business, Fink je rekao da će BlackRock “zauzeti tvrđi stav o tome kako da vratimo naše zaposlene”. BlackRockova težnja da natjera ljude da se vrate u kancelarije “biće ključni element u snižavanju inflacije: povećanje produktivnosti,” rekao je Fink.

Produktivnost rada van poljoprivrede u SAD, mjerena u proizvodnji po satu rada, pala je na godišnjem nivou 4,1% u drugom tromjesečju, prema novim podacima američkog Ministarstva rada. To je uslijedilo nakon pada produktivnosti od 7,4% u prvom kvartalu godine. Pad produktivnosti mogao bi doprinijeti inflaciji, jer povećanje plata nije praćeno povećanjem proizvodnje, što tjera kompanije da podignu cijene.

Indeks potrošačkih cijena u SAD, koji mjeri promjene cijena, nije se mijenjao između juna i jula, iako su brojke za jul i dalje bile 8,6% veće nego godinu dana ranije.

BlackRock se pridružuje brojnim firmama sa Vol Strita u nastojanju da se vrati u kancelarije. I Goldman Sachs i Morgan Stanley rekli su da će nakon Praznika rada ukinuti Covid ograničenja za rad, kao što su zahtijevanje vakcinacije ili redovnih testova na COVID, u želji da vrate zaposlene u kancelarije.

Fink nije jedini generalni direktor s Vol Strita koji pokušava novim argumentima da natjera ljude da se vrate u poslovne prostorije. U razgovoru 9. avgusta sa bogatim klijentima, izvršni direktor JPMorgana, Džejmi Dajmon, sugerisao je da lični rad podstiče raznolikost, nazvavši kancelariju „soba duge“ i upozorivši da radnici na daljinu žive u homogenim zajednicama.

Da li rad na daljinu zaista utiče na produktivnost?

Ekonomisti upozoravaju da ne treba previše davati na važnosti izvještajima o padu produktivnosti rada u SAD-u. Brojka se, kako piše Fortune, može drastično promijeniti od kvartala do kvartala zbog promjena u proizvodnji ili radnoj snazi, a ne mora nužno da implicira bilo šta o tome kako zaposleni rade.

Kombinacija pada BDP-a sa snažnim rastom radnih mjesta odražava se kao pad produktivnosti, kako proizvodnja pada, a broj radnih sati raste.

Heidi Shierholz, predsjednica Instituta za ekonomsku politiku, sugerirala je za Fortune u maju da bi jedan od razloga za pad produktivnosti mogli biti zaposleni koji se vraćaju na posao na poslovima „niže produktivnosti“, poput rada u restoranima, koji je potisnut tokom pandemije COVID-a. (“Niska produktivnost” je tehničko mjerenje ekonomskog učinka u radnim satima i ne znači da je posao zaposlenog lak.)

Ankete među rukovodiocima, poput one koju je u avgustu sprovela Banka federalnih rezervi Njujorka, često izvještavaju o nižoj ili nepromijenjenoj produktivnosti rada na daljinu, dok ispitani zaposleni imaju tendenciju da tvrde da rad na daljinu povećava njihov učinak.

U julu su ekonomisti Robert Gordon i Hasan Sajed tvrdili u radnom dokumentu za Nacionalni biro za ekonomska istraživanja da su sektori koji su dozvoljavali rad na daljinu zabilježili veći dobitak u produktivnosti tokom pandemije nego u prethodnoj deceniji. Sektori koji nijesu mogli dozvoliti rad na daljinu, poput proizvodnje, zabilježili su stagnaciju ili čak pad produktivnosti.