Kako Google i Meta koriste strah od recesije za usporavanje zapošljavanja i smanjenje pogodnosti za radnike
Gotovo dvije decenije, vrhunske tehnološke kompanije poput Googlea i Facebooka (sada Meta) bile su poznate po brzom zapošljavanju, luksuznim pogodnostima za svoje zaposlene i korporativnoj kulturi izobilja.
Ali sada, dok rastuća inflacija, rat u Ukrajini i drugi makroekonomski faktori dovode do toga da trgovci smanje svoje budžete za oglašavanje, i radna kultura tzv “Big Tech-a” se mijenja. Posljednjih mjeseci, Google i Meta su drastično usporili zapošljavanje, smanjili pogodnosti za zaposlene kao što su putovanja i usluge pranja rublja a započeta je i reorganizacija brojnih sektora.
Zaposleni strahuju da predstoji drastičnije smanjenje radne snage. Neki ekonomisti kažu da su ovi potezi znak da idemo u “recesiju bijelih okovratnika” ili osjetni pad zapošljavanja i sigurnosti profesionalnih radnika, ne samo u tehnologiji, već i u drugim visokokvalifikovanim industrijama.
Ipak, u ovim promjenama krije se još mnogo drugih trendova. Eksterni ekonomski pritisci su stvarni – ali to je i dobar izgovor za gigante kao što su Google i Meta da “počiste kuću”.
Kako su Google-ove matične kompanije i Meta izrasle u korporativne gigante vrijedne bilione dolara, povećali su svoje osoblje na preko 150.000, odnosno 80.000. Sada, ekonomske okolnosti daju menadžmentu priliku da resetuje očekivanja, izvrši pritisak na osoblje da počne da radi više sa manjim budžetima a nekim radnicima i pokaže gdje su vrata.
“U kompanijama poput Facebooka i Googlea, najduže vrijeme troškovi su bili neograničeni”, rekao je jedan izvršni direktor Mete koji je nedavno napustio kompaniju i govorio pod uslovom anonimnosti zbog straha od profesionalnih posljedica. “Bilo je mnogo privilegija u organizacijama. Veoma je zdravo smanjiti te privilegije… Zabava je gotova.”
Ne misle samo rukovodioci da su neke velike tehnološke kompanije postale previše “naduvane”, već i neki obični zaposleni. Uoči predsjedničkih izbora 2020, Recode je objavio da su zaposleni Googlea i Facebooka najviše donirali kandidatima poput Elizabet Voren i Bernija Sandersa koji su željeli da razbiju dominaciju “Big Techa”, tvrdeći da bi smanjenje ovih kompanija moglo da ih vrati na razumniji ritam.
Moćne kompanije koje se mjere sa pojedinim državama
Google i Facebook su i dalje dve najprofitabilnije kompanije na svijetu, čiji se godišnji prihod može porediti sa ukupnim BDP-om nekih zemalja. Za razliku od manjih tehnoloških kompanija, one mogu sebi priuštiti veliki obračun plata i u vrijeme ekonomske krize. Ali, kako kažu neki insajderi iz industrije, smanjenje tih budžeta moglo bi biti u interesu ovih firmi, što je potrebno za povećanje produktivnosti i demonstriranje akcionarima da su uprave finansijski odgovorne.
Cijene dionica Mete pale su oko 60 odsto u protekloj godini, a Google-ova matična kompanija Alphabet pala je oko 30 odsto u istom vremenskom periodu.
I Google i Facebook iskreno su upozorili zaposlene da će za one koji ostanu, kompanija početi tražiti više od njih. Izvršni direktor Googlea Sundar Pičai rekao je u internom dopisu u julu, o kojem je izvijestio CNBC , da bi zaposleni “trebalo da budu preduzetniji” i da radE s “većom hitnošću, oštrijim fokusom i više ‘gladi’ nego što smo pokazali u srećnim danima”.
Izvršni direktor Mete, Mark Zakerberg, to je otvorenije izrazio u kompaniji u junu, prema New York Timesu, rekavši: „Mislim da bi neki od vas mogli da zaključe da ovo mjesto nije za vas… Realno, vjerovatno postoji gomila ljudi u kompaniji koji ne bi trebalo da budu ovdje.”
Za zaposlene koji su izloženi ovakvom pritisku izvršne uprave, osjećaj je da preko noći sigurnost njihovog posla više nije tako stabilna. Iako su rezovi u Facebooku i Googleu tek nedavno počeli, mnogi zaposleni već osjećaju pritisak.
Jedan uposlenik Google-a rekao je za Recode da su prije samo nekoliko mjeseci zaposleni dolazili na Googleove redovne sastanke, koje kompanija naziva TGIF-ovima, s redovnim pitanjima da li će dobiti povišice u skladu s inflacijom. Sada je, kaže zaposleni, češće pitanje među zaposlenima da li će biti otpuštanja.
“Sva priča o povišici nestaje jer su ljudi uplašeni za sigurnost svog radnog mjesta”, rekli su.
Jedan zaposleni Google-a s kojim je Recode razgovarao rekao je da većina njihovih kolega prihvata nove mjere upravljanja troškovima.
“Ljudi su imali stvarno razumijevanje, jer na kraju i dalje imamo mnogo bolje uslove od drugih ljudi”, kažu. Ipak, dodali su da su nedavna smanjenja kompanije i naglasak na produktivnosti “stvorili osjećaj nervoze i neizvjesnosti u tome šta možemo očekivati od kompanije u budućnosti”.
Ta nervoza i neizvjesnost proširuju se i na buduće izglede zaposlenja. Obično bi zaposleni Googlea nezadovoljni svojim poslom mogli lako tražiti ponudu od Mete, Applea ili drugih konkurentnih tehnoloških divova koji se bore za vrhunski kadar; ovih dana većina tehnoloških kompanija, međutim, usporila je zapošljavanje novih radnika.
“Definitivno postoji osjećaj ‘čekaj, možda neće biti stolice u nekoj drugoj tehnološkoj kompaniji ako muzika ovdje stane’,” rekao je jedan zaposleni Google-a.
Činjenica da se u samo nekoliko mjeseci dinamika tehnološke industrije okrenula naglavačke i da zaposleni sada imaju manje uticaja na svoje poslodavce, predstavlja jedan od najznačajnijih pomaka koji je sektor doživio od “dot-com” kraha ranih 2000-ih.
“Možda ne donose najbolje poslovne odluke, ali to ne znaju”
I Google i Meta su zabilježili značajan pad dionica u posljednje dvije godine, velikim dijelom zbog rastuće inflacije, rata u Ukrajini, promjena Appleovih postavki privatnosti i sve veće konkurencije kineskog TikToka .
“Kada dođe do recesije ili kada stvari omekšaju, mislim da ove kompanije koje su vrlo dobro vođene uzimaju to kao priliku da interno pojednostave stvari”, rekao je Keval Desai, bivši izvršni direktor Googlea od 2003. do 2009. koji sada vodi kompaniju rizičnog kapitala SHAKTI.
“Vjerujem da pametne kompanije koriste prilike i donose nepopularne odluke”, dodao je.
Ali nepopularne odluke mogu biti teške za implementaciju. A poboljšanje produktivnosti u velikim korporacijama poput Facebooka ili Googlea nije tako jednostavno da se može postići pozivom da zahtjevni zaposleni rade više.
Neki zaposleni Google-a s kojima je Recode razgovarao rekli su da misle da bi rukovodioci trebalo da se fokusiraju na to da timovima daju jasnije smjernice kako bi bili produktivniji.
„Postoji taj strah da ljudi ne rade dovoljno naporno, ali ono što vidim je mnogo ljudi koji naporno rade sa nejasnim poslovnim prioritetima. Možda ne donose najbolje poslovne odluke, ali to ne znaju”, rekao je zaposleni Google-a.
Investitor