Koliko košta energetska kriza u Evropi i ko će platiti najvišu cijenu?
Evropa se trudi da smanji zavisnost od ruskih fosilnih goriva. Kako evropske cijene gasa rastu osam puta u odnosu na prosjek za deset godina, zemlje uvode politike za suzbijanje uticaja rasta cijena na domaćinstva i preduzeća. To uključuje sve, od subvencija troškova života do regulacije veleprodajnih cijena. Sveukupno, finansiranje takvih inicijativa dostiglo je 276 milijardi dolara u avgustu.
Koristeći podatke iz Bruegela, tabela u nastavku odražava potrošnju po evropskim zemljama, regulativu i subvencije kao odgovor na energetsku krizu između septembra 2021. i jula 2022.
Njemačka je na prvom mjestu i troši preko 60 milijardi eura na borbu protiv rastućih cijena energije. Ključne mjere uključuju jednokratnu naknadu za energiju od 300 eura za radnike, uz 147 miliona eura za pomoć porodicama sa niskim primanjima. Ipak, predviđa se da će troškovi energije ove godine porasti za dodatnih 500 eura za domaćinstva.
Na drugom mjestu je Italija, gdje će radnici i penzioneri dobiti bonus od 200 eura za troškove života. Uvedene su dodatne mjere, kao što su poreski krediti za industrije sa visokom potrošnjom energije, uključujući fond od 800 miliona eura za automobilski sektor.
Kako se predviđa da će se računi za energiju trostruko povećati tokom zime, domaćinstva u Velikoj Britaniji će tokom zime dobiti subvenciju od 477 eura za pokrivanje troškova električne energije. To je svrstava na četvrto mjesto ove liste.
| Država | Dodijeljena sredstva | Procenat BDP-a | Energetska potrošnja domaćinstava, prosječan procenat |
|---|---|---|---|
| ????????Njemačka | 60,2 milijarde | 1,7% | 9,9% |
| ????????Italija | 49,5 milijardi | 2,8% | 10,3% |
| ????????Francuska | 44,7 milijardi | 1,8% | 8,5% |
| ????????Velika Britanija | 37,9 milijardi | 1,4% | 11,3% |
| ????????Španija | 27,3 milijarde | 2,3% | 8,9% |
| ????????Austrija | 9,1 milijardi | 2,3% | 8,9% |
| ????????Poljska | 7,6 milijardi | 1,3% | 12,9% |
| ????????Grčka | 6,8 milijardi | 3,7% | 9,9% |
| ????????Holandija | 6,2 milijarde | 0,7% | 8,6% |
| ????????Češka Republika | 5,9 milijardi | 2,5% | 16,1% |
U međuvremenu, mnoge istočnoevropske zemlje — čija domaćinstva troše veći procenat svog prihoda na troškove energije — troše više na energetsku krizu kao procenat BDP-a. Najviše troši Grčka, sa 3,7% BDP-a.
Potrošnja za energetsku krizu takođe se proširuje na masivno spašavanje komunalnih preduzeća. Uniper, njemačka komunalna firma, dobila je 15 milijardi dolara podrške, a vlada je stekla 30% udjela u kompaniji. To je jedan od najvećih paketa pomoći u istoriji zemlje. Od prvobitne pomoći, Uniper je zatražio dodatnih 4 milijarde eura.
Pored toga, Wien Energie, najveća energetska kompanija u Austriji, dobila je kreditnu liniju od 2 milijarde eura pošto su cijene struje skočile u nebo.
Kriza bez kraja
Da li je ovo vrh ledenog brijega? Kako bi nadoknadili uticaj visokih cijena gasa, evropski ministri raspravljaju o još više alata tokom septembra, kao odgovor na prijeteću energetsku krizu.
Da bi vladali uticajem visokih cijena gasa na cijenu struje, evropski lideri razmatraju gornju granicu cijena na uvoz ruskog gasa i privremena ograničenja cijena gasa koji se koristi za proizvodnju električne energije, između ostalog.
Predložena su i ograničenja cijena za obnovljive izvore i energiju iz nuklearnih izvora.
S obzirom na dubinu problema, izvršni direktor Shell-a očekuje da bi se energetska kriza u Evropi mogla proširiti i nakon ove zime, ako ne i na nekoliko godina.
