Slovenačke banke smanjile ukupan profit
Banke u Sloveniji su u prvih osam mjeseci ove godine ostvarile 330,2 miliona eura dobiti prije oporezivanja, što je 1,6 odsto manje nego u istom razdoblju lane. Istovremeno je obim kredita nebankarskom sektoru porastao za 309 miliona eura.
U avgustu je, u poređenju sa mjesečnim prosjekom ove godine, nadprosječno ojačalo kreditiranje nebankarskog sektora, ističu iz Banke Slovenije u mjesečnoj publikaciji o poslovanju banaka. Obim kredita nebankarskom sektoru porastao je za 309 miliona eura, a međugodišnji rast ubrzan je na 13 procenata, prenosi SEEbiz.
Od toga se dobra polovina odnosi na kredite kompanijama. Kao i prošlog mjeseca, povećanje obima snažno je koncentrisano u samo nekoliko većih firmi, uglavnom u djelatnosti snadbijevanja električnom energijom, gasom i parom. Međugodišnji rast kredita preduzećima u avgustu ubrzao je na 18,4 odsto i bio je drugi najveći u eurozoni.
Kreditiranje stanovništva u avgustu je bilo natprosječno, s mjesečnim rastom od 104 miliona eura u odnosu na mjesečni prosjek prethodnih mjeseci godine. Mjesečni rast stambenih kredita bio je ispod prosjeka u odnosu na prethodne mjesece zbog pada obima novih poslova. Međugodišnji rast stambenih kredita blago se smanjio, ali je s 11,8 procenata ostao među najvišima u eurozoni.
U avgustu je nastavljen trend blagog jačanja novih poslova s potrošačkim kreditima, čime je i njihov mjesečni dodatak bilansu bio pozitivan. Pad na godišnjem nivou usporio se na 1,4 odsto, a rast je ostao među najnižima u eurozoni.
Obim depozita stanovništva u avgustu je prvi put od marta minimalno smanjen, što je, kako kažu u Banci Slovenije, uporedivo sa kretanjem depozita u istim periodima prethodnih godina zbog godišnjih odmora i povećanih troškova uoči nove školske godine. Stanovništvo je u avgustu imalo 25,1 milijardu eura štednje u bankama, što je 5,5 procenata više nego godinu prije.
Bruto prihod u bankarskom sistemu u osam mjeseci je na međugodišnjem nivou porastao za desetinu, a neto prihod za petinu. Rast neto kamata raste, na sedam odsto u avgustu, a neto nekamatni prihod bio je 14 procenata veći na međugodišnjem nivou zbog povećanja prihoda banaka od primljenih dividendi i održavanja rasta neto otpremnina.
Neto kamatna marža porasla je i u avgustu dostigla 1,4 odsto. Tome je posebno doprinijelo povećanje kreditiranja, dok se učinci povećanja kamatnih stopa još nijesu u većoj mjeri iskazali. Povećanje kamatnih stopa već se odrazilo na najlikvidnije oblike ulaganja koji od jula nakon više od osam godina više nemaju negativnu kamatnu stopu.
Bankarski sistem zadržao je solidnu kapitalnu poziciju i dobru likvidnost. Ukupna stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sistema na konsolidovanoj osnovi smanjila se u prvoj polovini godine na 17 odsto i zaostajala je za evropskim prosjekom, ipak ju je stopa CET1, uprkos smanjenju na 15,6 procenata, neznatno premašila.
