Svjetska banka: Crnoj Gori potrebne politike za zaštitu najranjivijih i reforme za podsticanje rasta
U najnovijem (22. po redu) Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan navodi se da na ekonomske rezultate svih šest ekonomija Zapadnog Balkana i dalje utiče rat u Ukrajini i njime uzrokovani nagli rast cijena energije i usporavanje globalnog rasta. I pored toga što je tokom godine ostvaren rast bolji od očekivanog, pomenute krize dovode do značajnih nepovoljnih okolnosti za region, saopštila je Svjetska banka.
U prvoj polovini 2022. godine, pokazalo se da je ekonomski rast, podstaknut privatnom potrošnjom i investicijama, snažan i iznad očekivanja. Do sredine 2022. godine, zaposlenost je u nekoliko zemalja dosegla istorijski maksimum, tako da je trenutna prosječna stopa zaposlenosti u regionu 46 procenata, odnosno tri procenta više nego sredinom 2021. godine. Svi sektori su doprinijeli oporavku tržišta rada, pri čemu je glavnu ulogu imao sektor usluga (uključujući turizam).
Međutim, dinamika rasta sada počinje da usporava, suočena sa sve većim izazovima. Porast cijena hrane i energije doveo je do rasta inflacije kakav odavno nije viđen, što je uticalo na pad kupovne moći i povjerenja preduzeća. Tržište rada počinje da se hladi, a zaposlenost usporava u uslovima visoke inflacije i povećane nesigurnosti.
„Vlade Zapadnog Balkana preduzimaju mjere neophodne da se odgovori na sve veću inflaciju i energetsku krizu, ali je cijena toga visoka: javna potrošnja je značajno porasla,“ kazala je Šaoćing Ju (Xiaoqing Yu), direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Ključno je, dodala, da se tim mjerama ublaži uticaj ovih kriza na najranjivija domaćinstva i preduzeća, a Svjetska banka je spremna da podrži zemlje u tome.
Crna Gora je ostvarila izuzetno snažan rast u prvoj polovini 2022. godine zahvaljujući rastu privatne potrošnje i daljem oporavku turizma. Međutim, perspektivu dodatnog oporavka opterećuju nepovoljni globalni izgledi i visok stepen neizvjesnosti u zemlji i van nje.
“Mada je u Crnoj Gori rast bio iznad očekivanog u prvoj polovini 2022. godine, kombinacija šokova utiče na srednjoročne izglede”, kazao je Kristofer Šeldon (Christopher Sheldon), šef Kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
On naglašava da uz ograničen fiskalni prostor, uvećan javni dug i veće troškove finansiranja, razborito fiskalno upravljanje postaje imperativ za Crnu Goru.
“Istovremeno bi trebalo vratiti fokus na strukturne reforme, u cilju podsticanja rasta i otvaranja radnih mjesta”, ocijenio je Šeldon.
Prema ovom izvještaju, reforme bi obuhvatale mjere za unapređenje tržišne konkurencije, uklanjanje prepreka za preduzeća, bolje zadržavanje stranih investitora i reinvestiranje, smanjenje prepreka za učešće žena na tržištu rada, unapređenje kvaliteta obrazovanja i više standarde u upravi, uključujući digitalizaciju.
U izvještaju se kaže da aktuelna kriza naglašava i značaj ubrzavanja zelene tranzicije u regionu sa ciljem prelaska sa nestabilnih ugljovodonika na čistiju proizvodnju električne energije i zelenije obrasce proizvodnje i potrošnje, prenio je CdM.
