Tržište nekretnina se i dalje drma: Potražnja raste a ponuda stanova najniža u posljednjih 5 godina

Pandemija koronavirusa značajno je podigla cijene nekretnina oglašenih za prodaju, a od početka rata u Ukrajini, državljani Crne Gore jedva mogu plaćati stanarinu, jer su zakupi postali previsoki za ovdašnje plate.

Stanodavci su svoju priliku vidjeli – Rusi i Ukrajinci su spremniji da izdvoje više novca za rentu, pa su se crnogorski podstanari našli u nebranom grožđu: ili će platiti značajno višu stanarinu ili moraju tražiti novu, ponovo skupu za crnogorske prilike, pišu Vijesti.

”Kada govorimo o renti, tu su se stvari značajno mijenjale u posljednje dvije godine. Podgorica je imala jedan blag, ali konstantan rast cijene rente sve do pojave pandemije kovida-19, kad je došlo do zatvaranja, pa je veliki broj ljudi ostao bez posla, a određeni broj napustio Crnu Goru. To je rezultiralo oslobađanjem velikog broja stanova, padom cijene rente u kratkom roku, jer tražnje gotovo da nije bilo, da bi se u roku od nekoliko mjeseci stvari počele vraćati u normalu i tržište se vrlo brzo vratilo na nivo od prije pandemije. Novi momenat se desio izbijanjem sukoba u Ukrajini i svim tektonskim promjenama na ekonomskom planu u svijetu, Evropi, pa i u Crnoj Gori. Cijena rente je počela značajno da raste od februara 2022. kada je u Crnu Goru počelo da pristiže mnogo ljudi iz Ukrajine i Rusije”, kaže Stefan Mišković iz podgoričke agencije “Multitask nekretnine”.

Dok su, kako ističe, Ukrajinci uglavnom preferirali primorske opštine, najveći broj Rusa je izabrao Podgorcu kao mjesto stanovanja.

”Kada govorimo o profilu, radi se uglavnom o ljudima iz sektora informacionih tehnologija, koji dolaze sa porodicama, a manji broj sa partnerima ili sami. Sa prihodima iz IT industrije bili su vrlo konkurentni u odnosu na lokalno stanovništvo, a kako im se budžeti kreću do 500 eura za jednosoban, 800 za dvosoban i više od 1.000 eura za trosoban stan, vrlo brzo su uticali na rast cijena rente u Podgorici, ali i u Crnoj Gori. Na sve to se nadovezuje i rast inflacije i troškova života, što dodatno uticalo na rast cijena rente. Posljednjih sedmica bilježimo i dalje vrlo visoku tražnju za zakup nekrentina, dok je ponuda na vrlo niskom nivou i najmanja u posljednjih pet godina od kada smo mi prisutni na tržištu”, naglašava Mišković.

Ne očekuje da će cijene stanarine u perspektivi biti niže.

”Iako smo svjedoci da se mnogo gradi i da su to uglavnom stanovi za dalju komercijalizaciju, odnosno davanje u zakup, ukoliko se nastavi trend priliva stranih državljana, ne očekujemo da će cijene rente u nekom budućem periodu imati trend pada. Svakako, na to utiču mnogi faktori van ovog tržista i nezahvalno je prognozirati na duži rok, jer trenutnu situaciju na tržistu diktiraju faktori izvan Crne Gore, te se vrlo lako, promjenom ekonomske situacije ili širenjem rata u Evropi, može desiti da se situacija i na ovom tržistu značajno promijeni”, zaključio je Mišković.

Dodaje i da su cijene nekretnina koje se prodaju porasle za skoro 30 odsto u odnosu na 2020, odnosno na period prije izbijanja kovid-19 krize.

Podaci Uprave za statistiku Crne Gore (Monstat) ukazuju na to da je na kraju 2019. za metar kvadratni stana u Podgorici trebalo izdvojiti u prosjeku 1.168, a u primorskoj regiji 1.401 euro.

Na kraju 2020, kvadrat stana u Podgorici koštao je u prosjeku 1.185, a na primorju 1.348 eura. Prosječna cijena kvadratnog metra u Podgorici 2021. iznosila je 1.211 eura, odnosno 1.359 u primorskim gradovima.

U prvom kvartalu te godine, metar kvadratni nekretnine u Podgorici u prosjeku je iznosio 1.199 eura, 160 manje nego u prvom kvartalu ove godine (1.360 eura po metru kvadratnom stambene jedinice u glavnom gradu Crne Gore). Kad su u pitanju primorski gradovi, prvi kvartal prošle godine imao je prosjek od 1.383 eura po kvadratu, a ove 1.445.

Prosječna cijena metra kvadratnog u Podgorici u drugom kvartalu ove godine (april – jun) iznosila je, pokazuju podaci Monstata, 1.450 eura, a na primorju 1.473.

Prema podacima Uprave za katastar i državnu imovinu, preko 23.000 stranaca ima nekretnine u našoj državi, a uglavnom se radi o državljanima Srbije, Bosne i Hercegovine i Rusije.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova od prošle sedmice pokazuju da nešto više od 13.500 ruskih državljana ima odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, dok je na crnogorskoj teritoriji oko 11.100 Ukrajinaca po osnovu privremene zaštite ili odobrenog boravka.