Damjanović o aranžmanu s MMF-om: To bi nam donijelo sigurnost i bolju poziciju prema drugim finansijskim institucijama

Vlada će o ulasku u finansijski aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) razmišljati u slučaju teških poremećaja u narednoj godini, saopštio je ministar finansija Aleksandar Damjanović Pobjedi.

On je dodao da će “stečena prava građana biti sačuvana”.

“Građanima možemo poručiti da ćemo sačuvati njihova stečena prava, odnosno da penzije i zarade nijesu dovoljno visoke da bi bile podložne smanjenju, naprotiv. Pravovremeno ćemo razmotriti potencijalne aranžmane sa kredibilnim partnerima poput MMF-a, za koji moram da naglasim da, za razliku od bespotrebno negativne konotacije u javnosti, koja nerijetko ima i uslovni ton, na svjetskom međunarodnom tržištu podrazumijeva dodatnu sigurnost i bolju početnu poziciju u pregovorima sa drugim finansijskim institucijama”, kazao je ministar finansija u tehničkom mandatu.

On je naveo da će se o ulasku u finansijski aranžman razmišljati u slučaju teških poremećaja tokom naredne godine, kako na tržištu hrane i energenata, tako i težih poremećaja na finansijskom tržištu.

“To rade odgovorni i ozbiljni ljudi, a ovi drugi se kukavički kriju po društvenim mrežama, krijući svoje neznanje, loše namjere, i žal za izgubljenim „kombinacijama“ neutemeljenom i nestručnom kritikom ključnih međunarodnih finansijskih institucija”, saopštio je Damjanović.

On je naveo da je budžetski okvir za narednu godinu planiran na oko 2,85 milijardi EUR, od čega se oko 350 miliona odnosi na izmirenje dospjelih obaveza po uzetim zajmovima. Deficit planiran na nivou iznad pet odsto, dok su nedostajuća sredstva 700 miliona EUR, a finansiraće se iz depozita i iz zaduženja, koje će zavisiti od iznosa startnih depozita za narednu budžetsku godinu.

Damjanović je dodao da su planiranju budžeta za iduću godinu, čiji će predlog sjutra biti dostavljen Skupštini, pristupili oprezno i odgovorno, budući da se, pored redovnih izazova koji prate kreiranje tog dokumenta, susrijeću sa političkom nestabilnošću i drugim brojnim problemima na unutrašnjem planu, ali i složenim geopolitičkim okruženjem.

Damjanović očekuje da će tržišni ambijent u narednoj godini nastaviti da karakteriše neizvjesnost, zbog čega postoji jača potreba da smjernice za kreiranje fiskalne politike budu projektovane na utemeljenim, realnim i osnovama koje podrazumijevaju održivost budžeta.

“Kako god bilo teško kreirati održivi finansijski okvir za narednu godinu, građani mogu računati na redovnu isplatu, koliko je to moguće, uvećanih zarada, penzija i socijalnih davanja, privreda na podršku države, a učinićemo sve da teret krize iznesemo bez povećanja ključnih poreskih stopa”, poručio je Damjanović.

On je saopštio da su mnogo pažljivije planirali budžetske prihode u skladu sa projekcijama, kako izmirenja svih obaveza, tako i u skladu sa rastom ekonomske aktivnosti i produktivnosti, koje će, uz dodatne mjere na prihodnoj strani, obezbijediti rast prihoda.

“Ne pada nam na pamet da planiramo prihode koji nemaju zakonski osnov, što je svojevrsno falsifikovanje državnog računa. Svjesni smo da, pored postojećih, Crna Gora mora da traži nove tehnike i načine obezbjeđivanja dodatnih prihoda.
Takođe smo svjesni da postoje značajni poreski potencijali u raznim privrednim granama i naša namjera je da ih mnogo bolje iskoristimo. Isto važi i za mjere naplate postojećeg, enormno visokog, poreskog duga”, objasnio je Damjanović.

On je naveo da sprovode i namjeravaju da nastave sa racionalizacijom potrošnje ad hoc izdataka. Konačni cilj je, prema njegovim riječima, uravnoteženje finansija i stvaranje stabilne osnove za njihovu dugoročnu izbalansiranost.

“Nivo sive ekonomije je i dalje veoma visok, nijesu iskorijenjeni korupcija i kriminal i to su oblasti koje zahtijevaju najveću pažnju Vlade jer, između ostalog, utiču i na neadekvatan rast stope bruto domaćeg proizvoda (BDP). Dosadašnja borba protiv kriminala i korupcije dala je efekte kroz rast akciznih i drugih prihoda. U najvećoj mjeri uspjeli smo da zaustavimo rast organizovanog šverca cigareta iz slobodne zone i omogućimo prihod od dodatnih 20 miliona EUR samo za ovu godinu”, kazao je Damjanović.

On je podsjetio da Vlada nije korigovala poreske stope usljed inflatornih šokova i ekonomske neizvjesnosti, iako je većina ekonomski mnogo snažnijih država to uradila. Vlada je, prema njegovim riječima, odlučna da ne pribjegava toj mjeri, ali namjerava da radikalno proširi poreski obuhvat.

“Što se tiče socijalnih davanja za isplatu prava iz oblasti socijalnog osiguranja, kao i prava iz oblasti penzijskog osiguranja, rebalansom budžeta obezbijeđena su dodatna sredstva u ukupnom iznosu od 43 miliona EUR, od čega se 15 miliona odnosi na obezbjeđivanje jednokratnih davanja najugroženijim kategorijama penzionera u cilju ublažavanja efekata snažnog rasta cijena i očuvanja životnog standarda te najranjivije populacije”, rekao je Damjanović.

On je naveo da u Ministarstvu prepoznaju potrebu da se socijalna politika adekvatnije uredi, ali ne mehanizmima ukidanja, nego boljom i pravednijom raspodjelom opredijeljenih sredstava, kako bi pomoć stigla na adrese onih kojima je najviše potrebna.

“Što se tiče socijalnih davanja za narednu godinu, ona će biti planirana na istorijskom maksimunu, što svjedoči o namjeri da štitimo socijalna stečena prava”, poručio je Damjanović.

Kada je riječ o najavljenom predlogu seta kriznih mjera, on je rekao da su određene mjere već preduzete kako bi spremno dočekali potencijalni novi talas cjenovnih oscilacija ili nestašice hrane, bez povećanja opšte stope PDV-a od 21 odsto ili drugih, dodatnih poreskih opterećenja.

“Povećanje prihoda tražimo kroz čvršću poresku disciplinu, u sinergiji sa rastom privredne aktivnosti, a što je uslov bilo kakvog održivog budžetskog okvira”, kazao je Damjanović.

Damjanović je saopštio da se tokom zvanične posjete Mađarskoj sastao sa predstavnicima OTP grupe, u čijem je vlasništvu i Crnogorska komercijalna banka (CKB).

“Razgovarali smo o različitim aspektima saradnje i dugoročnijoj podršci, kao i o mogućem bilateralnom aranžmanu, gdje je prepoznat obostrani interes, a čiji će se operativni detalji usaglasiti narednih dana. OTP grupa, najveća mađarska finansijska grupacija, svakako ostaje pouzdan partner Crnoj Gori u oblasti finansija i bankarstva”, rekao je Damjanović.

On je dodao da je namjera da se blagovremeno obezbijedi optimalno finansiranje za ovu godinu, uz istovremeno očuvanje reputacije ekonomski male i ranjive Crne Gore.

“U ovom trenutku, dok su otvoreni pregovori i na domaćem i na međunarodnom nivou, ne možemo govoriti o detaljima uslova kako ne bismo ugrozili pregovaračku poziciju. Ono što je sigurno da će svaki, pa i minimalni aranžman biti transparentan, bez tajnih sjednica Vlade i oznaka interno, odnosno bez mjera neobjavljivanja zaduženja u Službenom listu, što je bila, ne tako davna, praksa”, saopštio je Damjanović.

Kada je riječ o pregovorima sa domaćim bankama, on je naveo da su one u najvećoj mjeri pokazale spremnost da, u okviru sopstvenih mogućnosti, učestvuju u potencijalnim aranžmanima.

“S obzirom da stabilnost javnih finansija i finansijskog tržišta predstavlja preduslov stabilnosti i bankarskog sektora, veoma je važno da se saradnja koju država ima sa domicilnim bankama u Crnoj Gori nastavi, kao i da se unapređuje, odnosno da se finansijske konstrukcije sklope na obostrano zadovoljstvo, kroz emitovanje državnih zapisa ili kroz kreditni aranžman”, kazao je Damjanović.

On je dodao da će uzajamna saradnja Vlade i banaka dati ključni doprinos održivosti i stabilnosti finansijskog sistema Crne Gore.

“Dakle, zaduženje koje napravimo tokom tekuće godine korespondira sa stvaranjem fiskalne rezerve, koju moramo da imamo u cilju stabilnog finansiranja početkom naredne godine”, rekao je Damjanović.