Budućnost posla: 4 najveća trenda na radnim mjestima u 2023.

Radna mjesta će 2023. godine biti raznovrsnija, distribuirana i virtuelnija nego ikada prije.

Korporacije, pa čak i manje organizacije naučiće da se prilagođavaju kako bi se pobrinule za promjenjiva očekivanja zaposlenih u svjetlu postpandemijske “nove normalnosti” i trendova ponašanja kao što su laki otkazi ili još noviji pokret tihog napuštanja radnih mjesta.

Kako se mlađe generacije pridružuju radnoj snazi, a srednje generacije počnu napredovati na više pozicije, to će sa sobom donijeti nove vrijednosti. Čini se da iskustvo posmatranja sugeriše da će to rezultirati novim kulturama na radnom mjestu koje više prihvataju različitosti i većem nivou tolerancije prema očekivanjima pojedinaca o fleksibilnosti u svom radnom životu. U isto vrijeme, čini se da nove tehnologije uvode promjene u načinu na koji se radnici nadziru dok obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti, bilo na daljinu ili u centralizovanom radnom okruženju.

Upravljanje ravnotežom između očekivanja fleksibilnosti i potrebe za odgovornošću biće ključni izazov sa kojim će se poslodavci i menadžeri suočiti u narednih 12 mjeseci.

Rezultat ovog trenda biće nesumnjivo radna mjesta i radne kulture koje se umnogome razlikuju od onih u kojima su zaposlene starije, pa i srednje generacije. Ove promjene se neće desiti preko noći, ali u narednoj godini ćemo vjerovatno vidjeti daljnji napredak u ovom pravcu.

Forbes donosi pogled na neke od preovlađujućih trendova u 2023. godini:

Daljinski i hibridni rad

Posljednja istraživanja i statistike pokazuju da će kućni, daljinski i hibridni radni aranžmani postati standardni – barem za “radnike znanja”, one čiji poslovni zadaci dozvoljavaju rad van kancelarije ili drugog standardnog radnog mjesta. Tokom 2022. godine, prema McKinsey-u i Ipsosu, 58 odsto Amerikanaca imalo je priliku da radi od kuće barem jedan dan u sedmici, dok 38 odsto generalno nije bilo obavezno da bude u kancelariji.

Iako je još relativno rano kada je u pitanju procjena društvenog uticaja tako velike promjene, prvi izvještaji sugerišu da ova vrsta fleksibilnost vodi povećanju sreće radnika, kao i njihovoj većoj produktivnosti s jedne, ali i većem profitu kompanija s druge strane.

Međutim, postoje i izazovi, a 2023. godine svjedočićemo da kompanije počinju da se suočavaju sa sigurnosnim posljedicama široko rasprostranjene radne snage koja se povezuje na korporativne mreže putem raznih uređaja i IT protokola.

Rad izvan kancelarije takođe može dovesti do toga da se zaposleni osjećaju manje povezanim sa svojim kolegama i da im je teško razvijati se i uključiti se u kulturu kompanije. Kao odgovor na ovo, kompanije će morati da obezbijede da se prakse rada na daljinu i hibridni rad primjenjuju na načine koji obezbjeđuju zadovoljenje potreba poslovanja i zaposlenih. Sa stanovišta zaposlenih, radnici se mogu sve više suočiti s potrebom da uravnoteže uštede koje ostvaruju smanjenjem svakodnevnih putovanja sa povećanim troškovima energije, koji nastaju provođenjem više vremena kod kuće.

Praćenje rezultata

S obzirom da je vjerovatnije da će radna snaga biti geografski raspoređena, još jedan izazov za preduzeća u 2023. će biti razvoj procesa za praćenje rada i rezultata zaposlenih, bez narušavanja privatnosti ili ličnih sloboda.

Softver za praćenje aktivnosti zaposlenih je tržište koje brzo raste. Ono što je najvažnije, umjesto da se jednostavno osigura da se radnici ne opuštaju, to bi trebalo iskoristiti kako bi se osiguralo da slijede zdrave prakse kao što su pauze i redovno ustajanje.

Rast upotrebe ove vrste softvera – zajedno sa IoT uređajima koji prate kretanja i aktivnosti zaposlenih – izazvao je uzbunu nekih strana, kao što je britanska sindikalna asocijacija UK TUC. Sindikalno tijelo je 2022. godine reklo da korišćenje nadzora na radnom mjestu „izmiče kontroli“ i da je potrebna regulativa kako bi se zaštitili radnici. Jedan sud u Holandiji nedavno je utvrdio da bi zahtijevanje od radnika da drže kamere uključene dok rade od kuće moglo kršiti njihova ljudska prava.

Online radni alati susreću metaverzum

Bilo da se radi na daljinu ili u centralizovanim kancelarijama, uticaj metaverzuma će se vjerovatno osjetiti u sve većem broju organizacija tokom 2023. U okruženjima preduzeća, ovo će poprimiti oblik sve impresivnijeg kolaborativnog radnog okruženja. Meta (bivši Facebook) dosta ulaže u svoju Horizon platformu, koja uključuje radno okruženje poznato kao Horizon Workrooms. Nvidia takođe promoviše svoj Omniverse kolaborativni radni alat kao metaverse platformu. A Microsoftova Mesh platforma dodaje avatare i mogućnosti mješovite stvarnosti svom radnom okruženju za saradnju Microsoft Teams, kako bi korisnicima pružila ukus funkcionalnosti nalik metaverzumu. U međuvremenu, platforma za video konferencije Zoom, koja je uživala u strelovitom porastu broja korisnika tokom perioda zatvaranja usred pandemije, uvodi trajne funkcionalnosti kao što su sobe za sastanke i “bijele ploče” kako bi napravila skok od pružanja jednostavnog komunikacijskog alata do potpune, metaverzalne platforme za saradnju.

Ostaje da se vidi da li smo spremni da počnemo da na glavi nosimo specijalne uređaje za virtuelnu stvarnost kako bismo sarađivali i učestvovali u sveobuhvatnijim i zanimljivijim virtuelnim sastancima, treninzima i prodajnim prezentacijama. Ali aspekti iskustva metaverzuma – kao što su avatari i uporna, višenamjenska okruženja vjerovatno će igrati sve istaknutiju ulogu u našem radnom životu tokom 2023.

Fleksibilno radno vrijeme / četverodnevna radna sedmica

Uz svakodnevna putovanja, 2023. bi mogla biti godina u kojoj ćemo se pozdraviti s još jednom višedecenijskom praksom – petodnevnom radnom nedjeljom. Testiranja četvorodnevne radne nedjelje održana su u mnogim zemljama posljednjih godina, uključujući Englesku, Belgiju, Švedsku i Island, a 2023. godine će započeti projekti u SAD-u, Škotskoj, Irskoj, Kanadi i Novom Zelandu.

U Velikoj Britaniji, 86 odsto kompanija koje učestvuju u testiranju reklo je da je vrlo vjerovatno da će razmotriti usvajanje stalne politike četverodnevne sedmice. Od zaposlenih koji učestvuju u tom modelu rada očekuje se da održe isto radno opterećenje kao i dok su radili pet dana, uz istu platu. Ukupna količina vremena provedenog na radu smanjuje se ukidanjem neproizvodnih aktivnosti iz radnog dana, po dogovoru između zaposlenih i njihovih pretpostavljenih.

Smanjenje ukupnog broja radnih sati je uzbudljiv eksperiment s potencijalno pozitivnim implikacijama na mentalno i fizičko zdravlje. Iako je malo vjerovatno da će to postati obavezno, radnici će sve više tražiti prilike u kompanijama koje nude fleksibilnost kao podsticaj, što znači da će one kompanije koje to ponude imati bolji izbor najkvalitetnijih radnika. Osim toga, 2023. godine vjerovatno ćemo imati više kompanija koje usvajaju odredbe o fleksibilnom radnom vremenu, omogućavajući zaposlenima da se uklope u roditeljske odgovornosti, kao i mogućnosti obrazovanja u vezi sa svojim poslovima.