Možemo li napraviti malu Švajcarsku: Na Žabljaku i u Kolašinu u toku gradnja deset hotela visoke kategorije

Posebni program ulaganja od značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore predviđa izgradnju hotela visoke kategorije, zbog čega ćemo u narednom periodu imati dodatnih deset hotela visoke kategorije u Kolašinu i na Žabljaku, a što će ujednačiti regionalni razvoj i omogućiti boravak većeg broja turista u ovom dijelu naše zemlje, poručila je za Pobjedu v. d. generalne direktorice Direktorata za investicije i razvoj konkurentnosti u turizmu, Olivera Blagojević Popović.

Kako je istakla, strateški cilj je da postanemo visokokvalitetna, cjelogodišnja turistička destinacija, te su djelovanja a i rezultati usmjereni ka tome.

“Sve veći je broj projekata razvoja smještajnih kapaciteta i turističke ponude na sjeveru, tako da sada u sjevernom regionu trenutno imamo 14 hotela kategorije četiri zvjezdice ukupnih kapaciteta 985 ležaja i to u opštinama Kolašin, Žabljak, Berane, Pljevlja, Bijelo Polje i Mojkovac. Iako hotel sa pet zvjezdica još nemamo u sjevernom regionu, optimistični smo da ćemo na sjeveru dobiti u narednom periodu i hotel ove kategorije. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma koordinira aktivnostima na realizaciji razvojnih projekata na unapređenju turističke infrastrukture, što podrazumijeva projekte koji se finansiraju kroz kapitalni budžet i to kroz program ‘Unapređenje turističke ponude'”, kazala je Blagojević.

Navodi da su razvojni projekti na unapređenju turističke infrastrukture u prvom redu ski centri na području Bjelasice i Komova – Ski centar Kolašin 1600, Ski centar Žarski i Ski centar Cmiljača, Durmitora – Ski centar na Savinom kuku i Hajle – Ski centar Štedim-Hajla, ali i prirodna atrakcija poput Đalovića pećine.

“Razvoj ovih razvojnih projekata uključuje izgradnju novih žičara, skijaških staza, sistema za vještačko osnježavanje, baznih stanica sa svim potrebnim sadržajima za posjetioce, pristupnih puteva, vodosnabdijevanje ski centara, elektro-snabdijevanje i drugu prateću turističku infrastrukturu, kao i obezbjeđivanje mehanizacije za nesmetani rad ski centara. Realizacija radova na ovim razvojnim turističkim projektima se sprovodi preko Uprave za kapitalne projekte, a ski centrima koji su aktivni, a to su Ski centar Kolašin 1600 i skijalište Savin kuk, upravljaju državna preduzeća ‘Skijališta Crne Gore’ i Turistički centar ‘Durmitor'”, kaže Blagojević-Popović.

S svim ovim učesnicima u procesu izgradnje, razvoja i rada ski centara Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma ostvaruje usku saradnju na realizaciji.

“Dosadašnja ulaganja u ski centre i razvojne projekte na sjeveru zemlje iznose gotovo 100 miliona eura”, kazala je Pobjedina sagovornica.

Naglašava da se najznačajnije infrastrukturne aktivnosti odvijaju na prostorima planina Bjelasice i Komova, Hajle i Štedima, Durmitora, kao i u Đalovića klisuri i da se svaki od navedenih projekata odlikuje jedinstvenošću.

Neki od projekata realizuju se u prelijepim zaštićenim prostorima, neki na udaljenim lokacijama na koje upravo ovi projekti skreću pažnju, a posebno je važno što se projekti grade u skladu sa najsavremenijim urbanističkim standardima.

Osam novih ski centara

Blagojević Popović naglašava da se Kolašin razvija velikom brzinom pogotovo od usvajanja plana za Bjelasicu i Komove 2010. godine kada je omogućena gradnja osam novih ski centara.

“Samo usvajanje planova nije dovoljno za privlačenje renomiranih investitora kakve imamo na našoj obali. Kapitalu je potrebna sigurnost i podsticaj, i to je nešto što obezbjeđuje svaka ozbiljna zemlja. Sa druge strane, država mora da zaštiti svoje interese u odnosu na navedeni kapital kome je osnovni cilj dalje uvećavanje i, ako je riječ o ozbljnom investitoru, partnerski odnos zasnovan na principu uzajamnog poštovanja koji obezbjeđuje održivost poslovanja”, kazala je Blagojević Popović.

Pored novih investicija, po njenim riječima, posebno je značajno i uvezivanje poljoprivrede sa budućim turističkim kapacitetima što dodatno doprinosi poboljšanju životnog standarda na sjeveru, otvaranju novih radnih mjesta kao i zaustavljanju migracije ljudi sa tog prostora.

“Ovo će, sigurna sam, doprinijeti i vraćanju određenog broja ljudi koji su već ostvarili značajne profesionalne rezultate u Crnoj Gori ili van nje”, kazala je Popović Blagojević.

Kao najznačajni realizovani projekat i prvi u nizu koji je izuzetno značajan za zimski turizam navodi Ski centar 1600.

“Država i dalje ulaže napore kada je riječ o unapređenju kapaciteta i ponude. Takođe, u toku su aktivnosti i investicije na izgradnji ski centara Cmiljača, Žarski, Štedim-Hajla, Savin kuk Durmitor, za koje ulažemo dodatne koordinacione napore kako bi se omogućilo da ove projekte što prije stavimo u funkciju”, poručila je ona.

Program ekonomskog državljanstva, kako je istakla, uveden je sa ciljem razvoja države, odnosno sa ciljem privlačenja stranih investicija koje će intenzivirati razvojne projekte u sektoru turizma, poljoprivrede i prerađivačke industrije, i to na ukupnom području naše zemlje, a prije svega na sjeveru.

“Radi se o ukupnim planiranim ulaganjima u visini od 437,88 miliona eura na nivou cijele države, odnosno kapaciteta 2.657 smještajnih jedinica visoke kategorije. U biznis planovima pomenutih projekata je definisano da će se u okviru realizacije ovih projekata stvoriti mogućnost za otvaranje novih 1.811 radnih mjesta. Takođe, potrebno je istaći da je do sada u navedene razvojne projekte uloženo oko 90 miliona eura”, kazala je, izdvajajući na sjeveru devet od ukupno 15 projekata sa liste koji realizuju u sjevernoj regiji (jedan na Žabljaku, osam u Kolašinu), a vrijednost tih investicija je projektovana na 126,8 miliona eura.

“Dakle, u toku je izgradnja hotela ‘Durmitor Hotel and Villas’, Žabljak, po mješovitom modelu poslovanja, zatim u Kolašinu hotela ‘Breza’, po kondo modelu poslovanja, hotela ‘Bjelasica 1450’ po kondo modelu poslovanja, hotela ‘K16’ po kondo modelu poslovanja, hotela ‘D’ sa depadansom ‘E’ po kondo modelu poslovanja, hotelskog kompleksa ‘Montis Hotel&Resort’ po kondo modelu poslovanja, hotela ‘Magnum’ po kondo modelu poslovanja, hotela ‘B’ po kondo modelu poslovanja i hotela ‘Kolašin Resort and Spa’, po kondo modelu poslovanja”, kazala je Blagojević Popović.

Planirano je, kako je istakla, da stavljanjem u funkciju 1.129 smještajnih jedinica na sjeveru budu stvorene pretpostavke za otvaranje 816 novih radnih mjesta.

Što se tiče problema u investiranju navodi da su kod nekh projekata uočena odstupanja u odnosu na planiranu dinamiku realizacije, što je predmet dodatnih analiza u Ministarstvu.

“Kada je u pitanju realizacija ski centara, istakla bih da se susrijećemo sa određenim infrastrukturnim izazovima, posebno imajući u vidu da su lokacije budućih planinskih centara udaljene od gradskog jezgra i magistralnih puteva, a i za očekivati je, jer sve što je lijepo i očuvano, daleko je od današnjih urbanih sredina. Međutim, kao što sam i navela, ulažemo dodatne napore kako bismo navedene projekte u naredne dvije godine priveli namjeni”, zaključuje Blagojević Popović.

Na padinama Hajle budući planinski centri

Osim Bjelasice i Durmitora Blagojević-Popović navodi i izvanredne turističke potencijale rožajske planine Hajla sa njenim padinama Štedima, Ahmice, Rusolije, i na ovim lokacijama država već investira u cilju valorizacije ovih prostora i predjela.

“Dakle, ovo su nam budući planinski centri. Inicijative se šire i na druge opštine na sjeveru države, što uz planirane infrastrukturne radove, uvjerava da ćemo u vremenu koje je pred nama stvoriti uslove za izbalansiranu turističku ponudu na regionalnom nivou”, kazala je Blagojević Popović.