Svjetske berze u 2022. pale oko 20 odsto – najviše od 2008.

Cijene dionica na svjetskim berzama u 2022. godini oštro su pale zbog niza razloga, od rata u Ukrajini do slabosti kineske ekonomije, ali najviše zbog agresivnog povećanja kamata centralnih banaka kako bi se suzbila visoka inflacija.

MSCI indeks svih najvećih berzi u svijetu pao je u proteklih godinu dana oko 20 odsto, što je njegov najveći gubitak od globalne financijske krize 2008. godine, kada je potonuo više od 43 odsto, prenose agencije.

Na najvećoj svjetskoj berzi, Wall Streetu, indeks Dow Jones izgubio 8,7 odsto, dok je S&P 500 potonuo 19,4, a Nasdaq indeks 33 odsto.

„Posljedica je to niza razloga, od problema s covid virusom u Kini do invazije na Ukrajinu. No, za investitore je ipak najvažnije bilo što radi Fed”, kaže Art Cashin, direktor berzanskih operacija švajcarske banke UBS.

Ogromna inflacija u SAD-u

Kako je inflacija u SAD-u polovinom godine dostigla najviše nivoe u više od 40 godina, američka centralna banka povećala je ključne kamatne stope za ukupno 4,25 postotnih bodova, na najviše nivoe od 2008. godine.

Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina, što je izazvalo oštar pad cijena dionica. Padom S&P 500 indeksa od 19 odsto izbrisano je oko 8.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica. Pritom su najviše pale cijene dionica tehnoloških kompanija, kojima ne odgovara okruženje s visokim kamatama, prenosi Index.

Nakon što su u 2021. godini, za vrijeme izlaska iz koronakrize, snažno porasle, u 2022. su cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Alphabet, Microsoft, Nvidia, Amazon.com i Tesla potonule između 28 i 66 odsto.

I većina ostalih sektora zabilježila je pad, no S&P indeks energetskog sektora skočio je u proteklih godinu dana 59 odsto, što se zahvaljuje rastu cijena nafte.

Izazovna 2023. godina

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci u SAD-u popuštaju, što podržava nadu da će Fed uskoro završiti ciklus povećanja kamata. No, ulagači se plaše da će ekonomija 2023. godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim razinama duže nego što se očekivalo.

Osim recesije, ulagače zabrinjava i brzo širenje covid virusa u Kini, nakon što su tamošnje vlasti odustale od politike nulte tolerancije covida i počele popuštati restriktivne mjere. Dugoročno će to, kažu analitičari, podstaknuti rast druge po veličini svjetske ekonomije.

No, broj zaraženih ne samo u urbanim, nego i ruralnim dijelovima Kine brzo raste, pa zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno covidom zarazi i više od milion ljudi. Ulagači se plaše da će se s ukidanjem restriktivnih mjera širenje zaraze ubrzati i potrajati duži period, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sistem i cijelu ekonomiju.

Zbog toga i niza drugih razloga, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica pao je u preteklih godinu dana oko 19 odsto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine.

Evropske berze pale gotovo 13 odsto

I na evropskim berzama cijene dionica u proteklih godinu dana oštro su pale.

STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica izgubio je 12,9 odsto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2018. Pritom je njemački DAX indeks potonuo 12,5, a francuski CAC 9,5 odsto.

Posljedica je to invazije Rusije na Ukrajinu, što je izazvalo snažan rast cijena plina i nafte u Evropi. A ta energetska kriza podstakla je rast inflacije i gura ekonomiju u recesiju. Kako je inflacija u eurozoni dostigla najviše nivoe od kada taj blok postoji, Evropska centralna banka (ECB) povećala je kamatne stope u četiri navrata, za ukupno 2,5 postotnih bodova.

To predstavlja oštri zaokret, s obzirom da je godinama ECB vodila vrlo podsticajnu monetarnu politiku. Centralna banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u 2023. povećati kamatne stope.

I dok je u proteklih godinu dana velika većina svjetskih berzovnih indeksa pala, britanski FTSE 100 indeks zabilježio je rast otprilike 1 odsto. U sastavu tog indeksa puno je dionica velikih međunarodnih energetskih i rudarskih kompanija, koje je podržao rast cijena nafte i gasa.

No, FTSE 250 indeks u kojem je puno više britanskih dionica potonuo je u proteklih godinu dana 19,5 odsto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine. Kao i Fed i ECB, britanska centalna banka agresivno je povećala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, pri čemu je ekonomija, po mišljenju mnogih, već zaronila u recesiju.