Aleksandar Damjanović, ministar finansija

Damjanović: Prosječna plata od 1.000 eura dovela bi do sloma javnih finansija

Podijeli

Ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović saopštio je da su kao izvršna vlast uspjeli da izmire sve obaveze “koje nijesu male”. On je kazao da “ciljamo tamo gdje možemo da obezbijedimo najpovoljnija sredstva.

Damjanović, kako prenosi CdM, tvrdi da imamo uvećanje prihoda od sedam do osam odsto na početku ove godine u odnosu na isti period lani. Ministar ocjenjuje da je u ovom trenutku nemoguće da prosječna plata bude 1000 eura što najavljuje Pokret Evropa sad. To bi, kako kaže, dovelo do sloma finansija. On kaže da je takva njava laž i da se “prodaje kao laž”.

“U ovu godinu smo ušli sa zebnjom ali i dobrim očekivanjima vezanim za privredni oporavak, turističku sezonu”, kazao je Damjanović na radnom doručku sa novinarima.

Prema njegovim riječima, u fokusu je bilo očuvanje nivoa životnog standarda građana, a imajući u vidu inflaciju.

“Sve naše napore usmjeravamo ka suzbijanju sive ekonomije jer tu postoji ogroman poreski potencijal koji Crna Gora mora da iskoristi”, istakao je on.

U jeku inflacije, naglasio je ministar, koja je iznosila 15-20 odsto, uspjeli su da očuvaju kupovnu moć stanovništva.

“PDV nije uvećan, a 50 miliona eura uloženo je kako bismo smanjili fluktuacije cijena goriva što je više moguće”, naveo je Damjanović.

Istakao je da su ibezbijedili 105 miliona eura državnih rezerevi od kada je on ministar.

“Depozita je bilo 43 miliona. 33 miliona eura bilo je nezakonito na računu Agencije za investicije što je postalo sada dio državne kase”, naveo je on.

Javni sektor glomazan i postao nekonkurentan

Damjanović je naglasio da je povećanje zarada u javnom sektoru bilo na margini, pa su htjeli makar u rangu stope inflacije da idu sa povecanjem zarada.

“Javni sektor je glomazan i postao nekonkurentan. Imamo i prekomjeran broj zaposlenih. Povećanje zarada je neupitno da bi se sačuvala kupovna moć”, kazao je on.

Cilj je da rade kazina i to po zakonu

Odgovarajući na pitanje da li se Zakon o igrama za sreću donosi za Brana Mićunovića i Savu Grbovića ili je to sistemski zakon Damjanovic je kazao da se “naravno ne donosi za njih”.

“Poreski obuhvat je postao komplikovan, jer fakricki imamo da su igre na srecu online. Imamo 15 do 16 miliona eura od igara na sreću, ali poreski potencijala je od 30 do 40 miliona eura. Negiram da je bilo koji pojedinac u fokusu izmjena zakona. Otvoreni smo za razgovore i dogovore u okviru zakona. Nama je cilj da nam rade kazina ali da se držimo zakona kao što bi rekli pijan plota. Ali sve u skladu sa zakonom”, naglasio je on.

O Svjetskoj banci

“Situacija je stabilizovana. Izmirujemo sve obaveze redovno”, tvrdi ministar.

Moraće se, dodaje, uvesti fiskalni savjet.

“Odlična je saradnja sa novom postavom Svjetske banke u Crnoj Gori”, rekao je on.

Ustavna obaveza doprinos za Fond zdravstva

Damjanović je posebno naglasio da je ustavna je obaveza doprinos za Fond zdravstva.

“Podnijećemo Ustavnom sudu na ocjenu ustavnisti ukidanje doprinosa za Fond zdravstva. Građani su gurnuti ka privatnom zdravstvu i privatnim klinikama. Ako Ustavni sud kaže da je ta odluka ustavna mi ćemo naći drugi model kako da ovo pitanje riješimo”, poručio je ministar finansija u tehničkom mandatu.

On je podsjetio da je kritikovao radikalno brisanje doprinosa za Fond zdravstva.

“Nama je inflacija, nažalost ili na sreću sačuvala stabilnost finansija. Pokušavamo da obezbijedimo da kupovna moć stanovništva ne pada. Cilj je da se poveća životni standard”, rekao je Damjanović.

Govoreći o izboru guvernera CBCG Damjanović je rekao ili će predsjednik države Milo Đukanović povući predlog da Radoje Žugić bude guverner, ili će se čekati novi predsjddnik i novi predlog.

“Aktuelni šef CBCG obavlja funkciju do izbora novog”, kazao je Damjanović.

Za Alimentacioni fond predviđeno sedam miliona eura

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Ana Raičević, je saopštila da je za Alimentaciini fond u ovoj godini predviđeno sedam miliona eura.

“Imamo veliji broj zahtjeva 242, riješeno je 20, a u obradi su 222. Sa centrima za socijalni rad smo u dnevnoj komunikaciji. Imamo dobre profesionalne kapacitete u Alimentaciono fondu”, tvrdi Raičević.

Odgovarajući na pitanje kako obaviti naplatu od ovoh koji neće da plaćaju alimentaciju Raičević je rekal da je pred njima ozbiljan.

Damjanović je rekao da je ovaj akt je donesen u parlamentu ne pitutajući mnogo Ministarstvo finansija.

“Ako se ispostavi tokom primjene da država na svoj teret preuzima jer ne može da naplati od onih koji to treba da plate razmišljaćemo o drugim modelima. Hiljade ili desetine hiljada osoba ima problem zbog ne plaćanja alimentacije”, pojasnio je on.

O ekonomskom državljanstvu

Ministar je podsjetio da je odluka važila do 31.12.2022.

“Ovo je bio model zlatog pasoša. Idemo na varijantu da definišemo model koji se primjenuje u zemljama EU a koji je prihvatljiv za Brisel. Poštujemo preporuke. Zaustavili smo ovakav vid programa”, rekao je on.

Državni organi se sele u objekte koji su u vlasništvu države

Miloš Medenica, državni sekretar u MF-u je istakao da Uprava za katastar i državnu imovinu, priprema nove objekte kako bi se državni organi tu preselili i radili svoj posao u objektima koji su u vlasništvu države.

“Intencija je da organi drzave obavljaju funkcije u objektima u sopstvenom vlasnistvu kako bi se smanjili troškovi”, rekao je on.

CdM