Preporuka Svjetske banke: Oprezno s povećanjem plata i penzija

Crna Gora u cilju smanjenja javnog duga na prihodnoj strani može ostvariti više prihoda kroz povećanje poreza na proizvode i djelatnosti koje štete životnoj sredini i zdravlju ljudi, koordinisati aktivnosti na jačanju poreske discipline i smanjenju sive ekonomije, dok joj je na rashodnoj strani fiskalni prostor za djelovanje vrlo ograničen.

Ovo je za “Vijesti” kazao šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH, Kristofer Šeldon.

Iz ove međunarodne finansijske institucije predlažu u cilju jače kontrole rashoda da stope povećanja zarada u javnom sektoru makar ne budu veće od prosječne godišnje stope inflacije, procijenjene na 12 procenata, naročito imajući u vidu broj zaposlenih u javnom sektoru i izostanak napretka u sprovođenju reforme javne uprave u prošlosti.

Uz to, Šeldon je istakao da povećanje najniže penzije i najava daljeg prilagođavanja u 2023. bez komplementarnih reformskih mjera, ne samo da povećavaju trošak za penzije i deficit, već i dovode u opasnost pravičnost penzijskog sistema.

Minimalna penzija u septembru prošle godine povećana je sa 147 na 253 eura, a od januara ove godine biće povećana dodatno za 10 odsto.

”Fiskalni učinak u 2022. godini je bolji od planiranog, zahvaljujući solidnoj naplati prihoda i ekonomskom rastu koji je prevazišao očekivanja. Stvarni fiskalni deficit će vjerovatno biti znatno ispod prvobitno planiranih 4,6 procenata BDP-a. Planirani fiskalni deficit od skoro šest procenata u 2023. godini, dijelom uzrokovan dodatnim povećanjima zarada u javnom sektoru i mjerama potrošnje u oblasti socijalnog staranja, znatno povećava potrebe za finansiranje, a u trenutno strogim uslovima na međunarodnim finansijskim tržištima”, U takvim nestabilnim vremenima, Crna Gora bi trebalo da izabere kredibilnu putanju smanjenja duga, kako bi umirila investitore”, kazao je Šeldon.

To bi, prema njegovim riječima, značilo kredibilno fiskalno prilagođavanje koje bi imalo za cilj primarni fiskalni balans, poželjno do 2024. godini, a da bi se to postiglo, biće potrebna prilagođavanja kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani.

”Na prihodnoj strani moguće je ostvariti više prihoda kroz povećanje poreza na proizvode i djelatnosti koje štete životnoj sredini i zdravlju ljudi, smanjenje poreskih rashoda i koordinisanje aktivnosti na jačanju poreske discipline i smanjenju sive ekonomije. Na rashodnoj strani, mada postoje snažni politički pritisci i motivi da se poveća potrošnja, fiskalni prostor Crne Gore je vrlo ograničen. Napominjemo da je teško balansirati između onoga što se može priuštiti i potrebe da se podrži stvarni dohodak i predlažemo da stope povećanja zarada u javnom sektoru makar ne budu veće od prosječne godišnje stope inflacije, procijenjene na 12 procenata, naročito imajući u vidu broj zaposlenih u javnom sektoru i izostanak napretka u sprovođenju reforme javne uprave u prošlosti. Skupština je 2022. godine usvojila povećanje najniže penzije i najavila dalja prilagođavanja u 2023. Ta prilagođavanja, bez komplementarnih reformskih mjera, ne samo da povećavaju trošak za penzije i deficit, već i dovode u opasnost pravičnost penzijskog sistema. Biće potrebne dodatne mjere da bi se omogućila potrošnja za penzije, između ostalog povećanje starosne granice za penziju i smanjenje mogućnosti za prijevremeno penzionisanje”, istakao je Šeldon.

Budući da izdaci za socijalno staranje već čine više od jedne četvrtine ukupne državne potrošnje, do veće efikasnosti bi se moglo, ocjenjuje sagovornik “Vijesti” doći restrukturiranjem, a ne širenjem socijalnih programa.

”To bi značilo bolje korišćenje ograničenih fiskalnih resursa Crne Gore kroz usmjeravanje socijalne zaštite onima kojima je najpotrebnija i koji su najranjiviji, umjesto univerzalnog modela dodjele pomoći”, zaključio je Šeldon.

Prema posljednjim zvaničnim podacima Ministarstva finansija javni dug na kraju septembra 2022. bio je 4.06 milijardi eura ili 71,39% procijenjenog BDP-a. Preporuka SB je da Vlada smanji udio javnog duga u BDP-u prije nego što počne sa otplatom dugova za tri krupne euroobveznice u periodu od 2025. do 2029. godine, počevši sa euroobveznicom u iznosu od 500 miliona eura u 2025. godini.