Centralni bankari se spremaju da podignu kamatne stope na najviše nivoe u 15 godina, dok nervoza investitora raste

Vodeće svjetske centralne banke spremne su da ove sedmice podignu kamatne stope na najviši nivo od finansijske krize 2008, izazivajući zabrinutost kod nekih investitora da ovomjesečni rekordni rast tržišta obveznica potcjenjuje sve veće dokaze o postojanoj inflaciji.

Cijene obveznica su se brzo oporavile od početka godine od prošlogodišnje istorijske rasprodaje, jer se tržišta klade da će tempo pooštravanja politike usporiti, a u slučaju američkih Federalnih rezervi čak i krenuti unatrag. Ali neki investitori su sumnjičavi.

„Mislim da je to samo pitanje da se tržište na neki način probudi za ono što je makro okruženje u stvari, za razliku od onoga što se nadaju da jeste“, rekla je Monika Erikson, šefica kreditnog ranga za investicije u DoubleLine Capitalu.

„Biće super teško za Fed da smanji inflaciju na magičnih 2 odsto, a da nas ne dovede u recesiju”, smatra ona.

„Tržišta kredita efektivno određuju cijene u ishodu bez recesije. Ali to nije osnovni slučaj konsenzusa koji većina ekonomista predviđa,” smatra s druge strane Moren Okonor, globalna šefica visokokvalitetnog dužničkog sindikata u Wells Fargu.

Bloombergov indeks koji prati državne i korporativne obveznice s visokim rejtingom i štetnim rejtingom širom svijeta vratio se za 3,3 odsto do sada u 2023. godini, što mu trasira puta za najjači januar od njegovog starta 1999. Prilivi u američke i zapadnoevropske korporativne obveznice, prema podacima EPFR-a, postavljena su za najbolji januar do sada, u ukupnom iznosu od 19,3 milijarde dolara do 26. januara.

Američki Fed, Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske (BoE) održaće sastanke o politici kamatnih stopa ove sedmice. Investitori očekuju da će Fed usporiti tempo svog monetarnog pooštravanja na 0,25 procentnih poena, podižući stope na najviši nivo od septembra 2007. godine, početka globalne finansijske krize.

Očekuje se da će BoE i ECB podići stope za pola procentnog poena na najviši nivo od jeseni 2008. kada je Lehman Brothers podnio zahtjev za bankrot i gurnuo svijet u finansijsku krizu.

Sve je više naznaka da se osnovni pritisci na cijene, inflaciju, pokazuju upornim, suočeni s brzim i globalno koordinisanom akcijom povećanja kamatnih stopa – a jaz između očekivanja investitora i ekonomskih podataka se povećava.

Tržišna mjerenja inflacije sugerišu da trgovci sada očekuju da će inflacija na kraju pasti blizu ciljanih 2 odsto Fed-a i ECB-a. Ali rast cijena i dalje iznosi 6,5 lodsto u SAD-u i 9,2 odsto u eurozoni. Osnovna inflacija — koja izostavlja promjenjive troškove hrane i energije i koju centralni bankari pomno prate — ostaje jaka.

Potrošači i preduzeća u najnaprednijim ekonomijama očekuju da će inflacija ostati viša od ciljeva centralnih banaka u srednjem roku uprkos nedavnom padu, pokazuju istraživanja. Kreatori politike pažljivo prate takve pokazatelje, kao i tržišne mjere očekivanja, jer oni mogu podstaći potražnju za platama, podstičući dalju inflaciju.

„Inflaciona očekivanja mogu biti samoispunjavajuće proročanstvo, jer veća očekivanja pokreću inflatorne uslove koji su zamišljeni“, rekao je Natan Šits, glavni ekonomista američke banke Citigroup. Zabrinutost centralnih banaka bila je “da osiguraju da inflaciona očekivanja ne krenu naviše”.

Dženifer Mekeon, glavni globalni ekonomista u Capital Economics-u, rekla je da su “u skoro svim mjerama inflatorna očekivanja i dalje mnogo viša od nivoa prije pandemije i iznad nivoa koji bi bio u skladu s ciljevima inflacije od 2 odsto, što je cilj centralnih banaka”.

Ako centralne banke zadrže visoke stope tokom dužeg perioda ili ih podignu za više nego što investitori očekuju, rast tržišta obveznica bi se mogao raspasti.

Prinosi na 10-godišnje američke trezorske obveznice, standard za troškove pozajmljivanja širom svijeta, pali su na 3,5 odsto sa 3,9 odsto na kraju decembra. To je povećalo privlačnost korporativnih obveznica, koje obično nude veći prinos od njihovih državnih pandana.

Kreditni rasponi — premija koju investitori zahtijevaju za držanje korporativnih obveznica u odnosu na visoki državni dug — smanjili su se od početka januara. Jaz u prinosima između američkog investicionog duga i obveznica Trezora se do sada ove godine smanjio za 0,1 procentni poen.

Spreadovi na obveznice sa nižim rejtingom visokog prinosa su se još više pooštrili, izgubivši skoro 0,6 procentnih poena.

“Tržište investicionog ranga trenutno ima prilično visoku cijenu za savršenstvo. Brinem se za događaje crnog labuda i katalizatore koji bi mogli da se katapultiraju šire odavde“, upozorio je Okonor.

Takva zabrinutost nije zaustavila talas gotovine koji se slijevao na tržišta obveznica.

“Postoji mnogo novca koji juri za prinosima. U okruženju u kojem se usporava rast, gdje tržište dionica nije privlačno, ljudi kažu – postoji atraktivan prinos i ja mogu zaključati ovu stopu”, kazao je Rik Rider, glavni investicioni službenik za fiksni prihod u BlackRocku.

Financial Times/Investitor