Vlada predlaže priremeni porez na ekstraprofit: Ko prihoduje više od 5 miliona eura, platiće “solidarni doprinos”
Sve kompanije koje su poreski obveznici shodno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica i čiji prihodi u prošloj i ovoj godini pređu pet miliona eura, moraće državi da plate solidarni doprinos (porez na ekstraprofit) koji Ministarstvo finansija planira da uvede kao privremenu kriznu mjeru za dvije godine.
Ovaj predlog zakona juče je zvanično stavljen na javnu raspravu do 20. marta, prenose Vijesti.
Ministarstvo finansija odlučilo se da predloži taj zakon kako bi kompanije koje su tokom ekonomske krize stekle dodatnu dobit, zahvaljujući Vladinim mjerama u vidu brojnih podsticaja, sada pokazale solidarnost i da bi se teret krize ravnomjerno rasporedio i omogućilo Vladi da kreira nove pakete pomoći građanima.
Ministarstvo je u obrazloženju predloga zakona navelo da i pored negativnih uslova poslovanja, neki privredni subjekti ostvaruju povećanu dobit i taj porast dobiti je primjetan kod različitih djelatnosti.
Stopa solidarnog doprinosa 33 odsto
”Osnovicu solidarnog doprinosa za 2023. godinu i 2024. godinu, čini oporeziva dobit obveznika za 2022. godinu i 2023. godinu, utvrđena u poreskom bilansu u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica umanjena za iznos uprosječene oporezive dobiti obveznika utvrđene u poreskim bilansima za 2018, 2019, 2020. i 2021. godinu, uvećane za 20 odsto. Poreski period za koji se obračunava i plaća porez na solidarni doprinos su kalendarska 2023. godina i 2024. godina. Stopa solidarnog doprinosa je proporcionalna i iznosi 33 odsto. Obavezu utvrđuje i plaća obveznik podnošenjem prijave do 30. juna 2023. i 2024. godinu”, precizirano je u obrazloženju ovog predloga zakona.
Uvođenjem solidarnog doprinosa povećava se mogućnost države u kreiranju novih paketa mjera pomoći građanima u potrebi, te se tako postiže pravednost u podjeli tereta negativnih okolnosti i energetske krize
U obrazloženju predloga zakona je navedeno da se on uvodi zbog vanrednih događaja na globalnom nivou kojima je država izložena, te da je ista poreska mjera primijenjena i u drugim državama.
”Crna Gora se nalazi u vremenu velikih globalnih ekonomskih turbulencija koji su negativno uticali na građane i privredu. Glavni uzrok je rat u Ukrajini koji je izazvao veliki poremećaj u snabdijevanju energenata i hrane na svjetskom nivou, što je dovelo do neravnoteže na tržištu izazvane velikom potražnjom i nedovoljnom ponudom. Dodatno, protekle tri godine svjetska ekonomija se susreće sa poremećajima izavanim pandemijom koronavirusa. U tim uslovima stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda. Pomenuta energetska i zdravstvena kriza negativno utiču na sve države na tlu Evrope, iako u različitoj mjeri. Kako bi se ublažile posljedice ovih poremećaja Vlada je u 2022. godine, donijela čitav niz mjera za zaštitu građana i privrede koji je usmjeren na čuvanje standarda građana i osigurava visok rast privrede. Pravednost tog paketa mjera ogleda se u tome što je usmjeren upravo na one koje najviše pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija”, piše u obrazloženju predloga zakona.
Sa jedne strane, taj paket mjera je, kako se navodi, donio ublažavanje rasta cijena naftnih derivata, jer je Skupština 5. maja 2022. godine donijela zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, kojim je, data mogućnost Vladi da u slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, može donijeti odluku o umanjenju iznosa akcize do 50 odsto za bezolovni benzin i gasna ulja, za period do tri mjeseca.
”Shodno tom zakonskom ovlašćenju, Vlada je prvi put, 9. maja 2022. godine, donijela odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja kojom su propisani umanjeni iznosi akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja koja se koriste kao motorno gorivo. Važećom odlukom koja je na snazi, propisano je umanjenje od 15 odsto za bezolovni benzin i gasna ulja za period od 4. januara do 27. februara 2023. godine. Sa druge strane, ograničine su cijene osnovnih prehrambenih namirnica. Došlo je do smanjenja visine stope PDV-a na promet osnovnih životnih namirnica kada je u pitanju uvoz, odnosno unutrašnji promet sa opšte stope PDV-a od 21 odsto na sniženu od 7 odsto ili po stopi od 0 odsto, i to – mlijeko i mliječni proizvodi, hrana za odojčad, mast, ulje, meso, jaja, šećer, so, hljeb, brašno i ulje dobijeno od suncokreta. Slično, u slučaju pandemije Vlada je usvojila niz mjera koje su donijele brojne podsticaje privredi u vidu raznih subvencija i olakšica privrednim društvima”, navodi se u Predlogu zakona.
Kriza nije pogodila svakoga
Sve navedene mjere su učinjene s ciljem olakšavanja tereta negativnih okolnosti kod privrede i građana, međutim, kako je pojašnjeno, radi očuvanja ravnoteže između podsticaja i koristi u odnosu na cjelokupno društvo predloženo je uvođenje solidarnog doprinosa.
”Kombinacijom do sada sprovedenih mjera, Vlada kroz strateške mjere podstiče razvoj privrede, ali i vodi brigu o najosjetljivijim grupama kako bi svim građanima osigurala dostojan životni standard. Uvođenjem solidarnog doprinosa povećava se mogućnost države u kreiranju novih paketa mjera pomoći građanima u potrebi, te se tako postiže pravednost u podjeli tereta negativnih okolnosti i energetske krize. Pored toga što je uočeno da je određenimo osobama neophodna snažna i brza pomoć države kako bi se savladao teret negativnih okolnosti, uočeno je da i pored negativnih uslova poslovanja neki privredni subjekti ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je primjetan kod različitih djelatnosti”, navodi se u obrazloženju.
Kako se dodaje, upravo u cilju veće pravednosti ukupnog sistema izloženog globalnim vanrednim događajima države kao odgovor na njih uvode vanredne poreze koji imaju ograničeno vremensko trajanje i pogađaju one poreske obveznike koji su profitirali iz pomenutih ekonomskih, političkih i društvenih prilika.
”Dakle, za uvođenje vanrednog, privremenog, kriznog fiskalnog oblika, u naš fiskalni sistem postoje dva ključna opravdanja: 1) budžetu su usljed nepovoljnih okolnosti neophodna dodatna sredstva za podsticaje građana i privrede kojima su neophodni i 2) neki obveznici su usljed takvih okolnosti uspjeli da ostvare dodatnu dobit koju je opravdano oporezovati”, piše u Predlogu zakona.
Državni sekretar u Ministarstvu finasija Ilija Vukčević je prošle sedmice na skupštinskom Odboru za ekonomiju u januaru na radnom doručku sa novinarima najavio ovu poresku mjeru.
I zemlje Evropske unije uvele istu poresku mjeru
U obrazloženju je navedeno da problemi sa kojima se suočava Crna Gora su akutni i prisutni u svim državama na evropskom kontinentu što omogućava korišćenje najboljih uporednih iskustava, odnosno mjera koje je neophodno sprovesti u Crnoj Gori.
”Dodatno, imajući u vidu da smo država kandidat za ulazak u Evropsku uniju za našu poresku politiku je jako važno to što je Uredbom Evropskog savjeta od 6. oktobra 2022. godine za sve njene države članice uvedena obaveza uvođenja upravo jednog vanrednog, selektivnog fiskalnog oblika. Isti je usmjeren na obveznike poreza na dobit pravnih lica koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, uglja i njihovih prerađevina i derivata”, piše u obrazloženju.
Pojašnjeno je da uredba EU predviđa obavezu da države članice podvrgnu ekstradobiti privrednih društava koja posluju u pomenutim oblastima tzv. “obaveznom privremenom solidarnom doprinosu” (mandatory temporary solidarity contribution), osim ako slične mjere u nacionalnim poreskim sistemima već nisu usvojene. Značajan broj država EU već je u svoje zakonodavstvo uveo vanredne poreske mjere u oblasti energetskog, kao i drugih sektora. Državama članicama je ostavljen rok do kraja 2022. godine da u svoj poreski sistem uvedu ovaj vanredni krizni fiskalni oblik ili da mu prilagode svoja postojeća rješenja u odnosu na prihode koji su uporedivi”, piše u Predlogu zakona.
Dalje se navodi da je u Republici Hrvatskoj implementacija ove mjere značajno proširena i da se zakonodavac odlučio da uvede tzv. dodatni porez na dobit na način da ne ograničava mjeru na određene sektore već da se ona primjenjuje na cjelokupnu privredu, i odnosi se na obveznike koji su ostvarili prihode od preko 40 miliona eura.
”Slično, među članicama EU postoji niz država koje su ovaj poreski oblik primijenile sektorski i van oblasti energetike. Kada je riječ o Španiji i Češkoj ovaj fiskalni oblik obuhvata i sektor bankarstva, dok se u Portugalu primjenjuje i na sektor trgovine hranom sa izuzetkom malih obveznika”, piše u Predlogu zakona.
