Vrijeme je za porez na ekstraprofit: Ko zarađuje milione da plati više u državnu kasu

Član Predsjedništva i portparol Socijaldemokratske partije (SDP) Mirko Stanić zabrinut je što Vlada Crne Gore ne razmišlja o predlogu te stranke koji bi, kako tvrdi, značajno napunio državnu kasu, o uvođenju progresivne stope poreza na dobit, jer je sadašnja stopa fiskirana na devet odsto i među najnižim je u Evropi.

“Kako nijesmo privukli neku multinacionalnu kompaniju da zbog ovog niskog poreza premjesti sjedište u našu zemlju, smatramo da je vrijeme da oni koji ostvaruju milionske profite plate odgovorajući porez”, rekao je Stanić za CdM.

On tvrdi da SDP, u analizi koju je uradio upoređujući praksu u državama Evropske unije i regiona, predlože da se za mala preduzeća koja imaju dobit do 50 hiljada eura sadašnja stopa od devet odsto zamjeni nultom (sa devet na nula odsto), firmama koje imaju dobit od 50 do 300 hiljada ostala bi sadašnja stopa od devet odsto, dok bi stopa za dobit između 300 hiljada i milion iznosila 13,5 odsto a za preko milion 18 odsto.

“Prije tri godine kad je analiza urađena, dobit u iznosu od preko jednog miliona su imala 63 pravna lica u ukupnom iznosu od oko 232 miliona eura, dok je dobit od 500 hiljada do milion eura ostvarilo 86 firmi u ukupnom iznosu od 60 miliona. Pri ovim predlozima, malim i srednjim preduzećima bi ostajalo više novca, dok bi monopolističke kompanije i one koje ostvaruju milionske profite plaćali stopu koja je inače na nivou onih ili ispod visine stopa u većini evropskih zemalja. Pri ovome bi država prihodovala više novca, a desetine hiljada malih privrednika bi ostalo više novca za reinvestiranje ili povećanje zarada. Ukoliko pitanja zarada, oporezivanja, pravedne redistribucije poreza i povećanju prava radnika ne postanu suštinska i ključna tema crnogorske politike, privrede i cjelokupne društvene elite, vrlo brzo ćemo doći u situaciju da nam svi ekonomski parametri će nam padati jer ćemo ostati bez onoga što nam je najznačajnije. Ukoliko nas napusti još jedna ili dvije generacije mladih ljudi doći ćemo u situaciju da naš penzioni sistem postane neodrživ (i sa dotacima iz državnog budžeta), da se smanje porezi i doprinosi, a da ekonomija neće moći da raste zbog nedostatka radne snage”, smatra Stanić.

Prema njegovim riječima, kako nam se ne bi desilo da uvozimo tuđu sirotinju iz Pakistana i Filipina, jer naša neće da radi za 200 eura plate, pod hitno moramo krenuti i reformu sistema. Jer samo zadovoljni, dobro plaćeni i radnici o kojem država i poslodavci brinu mogu izgrađivati ovu zemlju.

Stanić dodaje da poslije decenija konstante priče o tome da se ne mogu zaposliti stanovnici Crne Gore ove godine došlo se u paradoksalnu situaciju da u toku turističke sezone nedostaje radna snaga.

“Jednostavno, mladi ljudi, ali i oni sa specifičnim znanjem ili zanatima ne žele da rade za mizerne plate, do kojih pola dobijaju na ruke, kao bi “gazda” zaradio za novi BMW ili Mercedes. Radnici su shvatili da na istom radnom mjestu, konobara, sobarice, kuvara, baštovana, vozača ili nekom sličnom čak i u Hrvatskoj mogu da zarade duplo više nego u Crnoj Gori. Hrvati su lekciju naučili zbog odlaska preko 300.000 mladih ljudi u posljednoj deceniji, koji sada svoju sreću grade u Njemačkoj, Austriji, Irskoj ili Italiji”, jasan je Stanić.

Dodaje da su većina crnogorskih privrednika i predstavnici vlasti čvrsto insistirali na politici niskih plata za radnike kao ključnom segmentu za ostvarivanje (ekstra)profita.

“Takođe, zbog najvećih poreza na plate u regionu, dio privrednika je i zbog toga morao držati niske plate, jer bi u suprotnom izgubili sav profit. O predlozima SDP-a za uvođenje startnog neopozivog dijela plate, povećanju minimalne zarade, smanjenu opterećenja radnika kroz omogućavanje slobodne nedjelje i državnih praznika Vlada je počela razmišljati uglavnom kasno i uglavnom nedovoljno. Tako je umjesto povećanja minimalne plate sa 193 na 250 eu ono duplo manje, dok su porezi na zarade sa 65 odsto smanjeni samo dva odsti, a za neradnu nedjelju se uvodi previše izuzetaka. Mišljenja smo da je u ovom trenutku i povećanje minimalca na 250 euea nedovoljno, a da bi porezi, prirezi i parafiskalna opterećenja morali biti smanjeni barem toliko da pokriju troškove poslodavaca zbog povećanja plata”, zaključio je Stanić u izjavi za CdM.