Porez na ekstraprofit bi obuhvatio skoro 300 kompanija
Porez na ekstraprofit, definisan kao krizna mjera za ovu i narednu godinu, trebalo bi da plaćaju 294 kompanije, piše Pobjeda. Čitaj više
To je čak 94 kompanije više nego što bi trebalo da oporezuje dodatno susjedna, pet puta veća, Hrvatska, ako zakon prođe kod njih.
Njihova namjera je da oporezuju firme čiji je godišnji promet veći od 40 miliona eura, odnosno osam puta veći nego što planira crnogroski ministar finansija Aleksandar Damjanović.
Crnogorske 294 targetirane firme bi trebalo da, ako zakon prođe kod nas, budu oporezovane punih 33 odsto, izračunala je poreska savjetnica Milena Golubović. Znači, trebalo bi da državi uplate trećinu svojih prihoda.
Nacrtom zakona o solidarnom doprinosu, koji je na javnoj raspravi do 20. marta, predviđeno je da se kompanije, koje su ostvarile godišnji prihod veći od pet miliona eura, obavezuju da plate ekstraprofit.
Poslovne asocijacije i ekonomski analitičari upozorili su da bi usvajanje takvog zakonskog rješenja izazvalo nesagledive štetne posljedice po privredu, te da bi moglo dovesti do iseljavanja najuspješnijih kompanija.
Vlada, odnosno Ministarstvo finansija je objasnilo da predlažu tu mjeru kako bi kompanije, koje su tokom ekonomske krize stekle dodatnu dobit, a zahvaljujući vladinim mjerama u vidu podsticaja, sada pokazale solidarnost i pomogle da se teret krize ravnomjerno rasporedi.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra da ovakve mjere ne mogu biti opravdane, jer se njima kažnjavaju uspješni.
“Donošenje ovakvih odluka, u teškim vremenima za privredu, može imati višestruke i dugoročne posljedice, kao što je, na primjer, moguća odluka uspješnih firmi da napuste Crnu Goru”, kazao je Mulešković Pobjedi.
Prema njegovim riječima, kao i u slučaju povećanja ostalih poreza i akciza, ovo je za administraciju najlakši način da nadoknadi manjak u budžetu, ne vodeći računa o posljedicama.
“Umjesto da se obračuna sa neformalnom ekonomijom odlučuju se za dodatno opterećenje privrede, a stalnom promjenom poslovnog ambijenta stvara se slika nestabilnosti što za rezultat može imati samo slabljenje realnog sektora i sve manji priliv investicija”, upozorio je Mulešković.
Predsjednik Asocijacije menadžera (AMM), Budimir Raičković, kazao je da ovaj nacrt tek treba da analiziraju.
On je ipak upozorio da je godinama država najveći poslodavac i da se neprekidno povećavaju troškovi administracije koja ne pruža kvalitetan servis građanima i privredi.
“Privreda non-stop finansira troškove javne uprave i godinama se razvija tendencija antipreduzetništva, zato što je isplativije otići na državni posao”, poručio je Raičković i dodao da je činjenica da je sada bolje i isplativije biti zaposlen u državnoj upravi, nego na privatnom poslu.
On je naveo da se godinama uvećava zapošljavanje u javnoj upravi i destimuliše preduzetništvo i zapošljavnje u privatnom sektoru i privatna inicijativa.
“To je bolna tačka Crne Gore“, upozorio je Raičković i dodao da Crna Gora polako prelazi iz proporcionalnog u progresivni poreski sistem “a za male države poreska atraktivnost je značajna”.
Upozorenjima se pridružilo i Crnogorsko udruženje poslodavaca (CUP), koje je ocijenilo da će ova mjera izvjesno imati nesagledive štetne posljedice po privredu, a time i po čitavo društvo.
Pogotovo ako se ima u vidu stanje crnogorske privrede i izuzetno složene i nimalo optimistične prilike u svijetu.
Oni smatraju da je začuđujuće donošenje ove ozbiljne mjere u ovako složenim prilikama.
“CUP će na vanrednoj sjednici Upravnog odbora pažljivo razmatrati sadržaj nacrta zakona, detaljno analizirati njegove odredbe i potom sa stavovima izaći u javnost”, poručili su iz CUP-a.
Ako ste propustili:
