Tri najveća dioničara ECB-a različito o kamatnim stopama
Tri najveća dioničara Evropske centralne banke (ECB) zacrtala su u srijedu različite puteve za dalji trend kamatnih stopa, uoči teške debate koja čeka ECB u narednim sedmicama.
Guverneri centralnih banaka Njemačke, Francuske i Italije, koje imaju tri najveća udjela u ECB, iznijeli su svoje stavove, nakon što su podaci pokazali da je inflacija neočekivano porasla u nekoliko ekonomija eurozone ovog mjeseca, a što je podstaklo opklade investitora na dalja povećanja kamatnih stopa ECB-a.
Izgleda da je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel podržao ta očekivanja, očekujući “dalje značajne korake kamatnih stopa” nakon marta, kada je ECB već najavila povećanje od pola procentnog poena.
“Korak kamatne stope najavljen za mart neće biti posljednji,” rekao je u govoru Nagel, kojeg Reuters naziva “političkim jastrebom koji se zalaže za više stope”.
“Možda će biti potrebni i dalji značajni koraci u pogledu kamatnih stopa nakon toga”, jasan je Nagel.
Tržišta novca su očekivala da će depozitna stopa ECB-a dostići vrhunac od 4% u decembru, sa sadašnjih 2,5%, uz još jedno povećanje od 50 baznih poena u maju, a zatim stabilno povećanje u ostatku godine.
Guverner centralne banke Francuske Francois Villeroy de Galhau, bio je oprezniji, rekavši da bi ECB sada trebalo “postepenije” da nastavi sa podizanjem stopa i završiti proces najkasnije do septembra.
“Ne smijemo proglasiti pobjedu nad inflacijom prebrzo – ali trebalo bi biti postupniji i pragmatičniji u tempu narednih povećanja”, rekao je Villeroy francuskim poslanicima.
Ignazio Visco, šef Banke Italije, ponovio je Villeroyev poziv na postepenija povećanja, ali je otišao dalje rekavši da inflacija pokazuje rane znake usporavanja.
„Podaci o tržišnim i anketnim očekivanjima inflacije – uključujući njihov nedavni pad u kratkim rokovima i njihov sve manji profil – i značajno usporavanje cijena na tromjesečnoj godišnjoj osnovi mogu dovesti u pitanje opstanak inflacije na visokim nivoima u eurozoni, pojačavajući argumente u korist postepene monetarne normalizacije“, rekao je on nedavno u Frankfurtu, gdje je sjedište ECB.
ECB je od jula podigla stope za 300 baznih poena u pokušaju da vrati inflaciju, koja je krajem prošle godine dostigla dvocifrenu vrijednost, na cilj od 2%, podjseća Reuters i dodaje da najnoviji podaci pokazuju da je trend prekinut.
Inflacija u Francuskoj, Španiji i Njemačkoj u januaru je premašila očekivanja, sugerišući da bi na nivou eurozone, koja će biti objavljen u četvrtak, mogaka biti više od pola procentnih poena iznad projekcije ekonomista od 8,2%.
A osnovna inflacija, koja filtrira promjenjive cijene hrane i hrane, takođe nije pokazivala znakove popuštanja – ključni argument koji će jastrebovi vjerovatno koristiti kako bi podstakli još povećanja kamata.
Na osnovu već objavljenih nacionalnih podataka, Barclays je predvidio da bi se osnovna inflacija mogla ubrzati na 5,4% sa 5,3%, naveo je Reuters.
Investitor
