Moćna i bogata banka propala je u 48 sati. Kako je to moguće?

Silicon Valley Bank (SVB) rođena je prije četiri decenije u srcu regije poznate po tehnološkoj snazi i pametnom donošenju odluka. Ova banka sa sjedištem u Kaliforniji izrasla je u 16. najveću banku u SAD-u, koja je zadovoljavala finansijske potrebe tehnoloških kompanija diljem svijeta, prije nego što je niz nesrećnih investicijskih odluka doveo do njenog kolapsa, piše The Guardian.

Šta se dogodilo sa SVB-om?

Budući da je tehnološki sektor preferirao ovu banku, usluge SVB-a bile su vrlo tražene toikom godina pandemije. Početni tržišni šok izazvan covidom-19 početkom 2020. brzo je ustupio mjesto zlatnom razdoblju za startape i etablirane tehnološke kompanije, budući da su potrošači trošili na gadgete i digitalne usluge, piše londonski dnevnik a prenosi Index.hr.

Mnoge tehnološke firme koristile su SVB za čuvanje gotovine za plate i druge poslovne troškove, što je dovelo do velikog priliva depozita. Banka je veliki dio depozita uložila, što banke u pravilu rade.

Sjeme propasti posijano je kada je SVB uložio velika sredstva u dugoročne državne obveznice SAD-a, uključujući one koje su pokrivene hipotekama. To su prilično sigurne investicije.

Međutim, obveznice imaju obrnut odnos s kamatnim stopama; kada stope rastu, cijene obveznica padaju. Dakle, kada su Federalne rezerve počele ubrzano da povećavaju kamate u borbi protiv inflacije, portfelj obveznica SVB-a počeo je značajno da gubi vrijednost.

Kad bi SVB mogao zadržati te obveznice nekoliko godina dok ne dospiju, tada bi dobila svoj kapital natrag. Međutim, kako su se ekonomski uslovi pogoršali tokom prošle godine, a posebno su pogođene tehnološke firme, mnogi klijenti banke počeli su povlačiti svoje depozite.

SVB nije imao dovoljno gotovine pa je počeo prodavati neke od svojih obveznica uz velike gubitke, plašeći tako ulagače i klijente. Prošlo je samo 48 sati između trenutka kada je otkriveno da je banka prodala imovinu i njenog kolapsa.

Šta je izazvalo stampedo na banku?

Budući da banke drže samo dio svoje imovine kao gotovinu, osjetljive su na naglu potražnju klijenata. Iako problemi SVB-a proizlaze iz ranijih odluka o ulaganjima, alarm je pokrenut 8. marta, kada je banka najavila prikupljanje kapitala od 1.75 milijardi dolara. Banka je ulagačima rekla da mora zatvoriti rupu uzrokovanu prodajom svog gubitaškog portfelja obveznica.

“Odjednom su se svi zabrinuli da banci nedostaje kapitala”, rekao je Fariborz Moshirian, profesor na UNSW-u i direktor Instituta za globalne finansije.

Klijenti su postali svjesni dubokih finansijskih problema u SVB-u i počeli su da masovno povlače novac. Za razliku od banke orijentisane na građane, koja opslužuje kompanije i domaćinstva, klijenti SVB-a uglavnom su imali puno veće račune. To je značilo da je stampedo na banku bio brz.

Dva dana nakon što je objavila da će prikupiti kapital, kompanija vrijedna 200 milijardi dolara je propala. Bila je to propast najveće banke u SAD-u nakon globalne finansijske krize 2008.

Da li je ovo početak bankarske krize?

Neposredna zabrinutost od raširene zaraze obuzdana je brzom reakcijom američke vlade u jamčenju svih depozita klijenata banaka. Financijski fjučersi, koji ulagačima omogućuju spekulacije o budućim kretanjima cijena, ojačali su za američki tehnološki sektor kao odgovor na jamstva.

Postojala je zabrinutost da vlasnici računa u SVB-u neće moći da plaćaju zaposlene ako ne bude aktivirana garancija, što bi izazvalo talase u ekonomiji. “Što se tiče stabilnosti, izbjegnute su lančane posljedice”, kaže Moshirian za The Guardian.

Vlade i regulatori širom svijeta, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Australiju, provjeravaju izloženost SVB-u u svojim korporativnim i bankarskim sektorima. Dugoročnije pitanje jeste je li ranjivost SVB-a na rastuće kamatne stope uporediva s rizicima drugih banaka na prekomjernu izloženost padu cijena obveznica.

Iako Moshirian ne misli da će se bankarski sistem raspasti, napominje da su ljudi takođe u početku smatrali da je kriza drugorazrednih hipoteka obuzdana. To je potom izazvalo globalnu finansijsku krizu.

Kako bi se suprotstavile riziku, Federalne rezerve predstavile su novi program koji bankama omogućuje posuđivanje sredstava osiguranih državnim hartijama od vrijednosti kako bi zadovoljile zahtjeve klijenata. Ovo je osmišljeno kako bi se spriječilo da banke budu prisiljene da prodaju državne obveznice koje su izgubile vrijednost zbog rastućih kamatnih stopa.

Međutim, postoje neposredniji problemi za tehnološki sektor. SVB je pružao bankovne usluge u Silicijumskoj dolini, podupirući startapove i druge tehnološke kompanije od kojih bi tradicionalne banke mogle zazirati.

Posljednjih mjeseci ovaj sektor je smanjivao broj zaposlenih jer su se ekonomski uslovi pogoršavali. U trenutku kada im je potrebna finansijska potpora, jedan od najvećih podržavaoca je propao.

Je li SVB dobio financijsku pomoć?

Američka vlada nije spašavala SVB. Banka ostaje u bankrotu i njena  preostala imovina će biti podijeljena među povjeriocima – osim ako je neki kupac ne vrati u život.

Međutim, u nedjelju su američke službe proširile garancije i pokrile sve depozite u ovoj banci, kao i na klijente Signature Banka, manje bankovne institucije koja je propala tokom vikenda. To znači da su klijenti u SVB-u mogli pristupiti svom novcu u ponedjeljak ujutro. Dioničari banke i neki neosigurani povjerioci nijesu zaštićeni jamstvima.

Hoće li to utjecati na kamatne stope?

Centralne banke širom svijeta podizale su stope tokom prošle godine kako bi ukrotile visoku inflaciju, a SAD je s gotovo nulte stope brzo došao na više od 4.5%. Većina prognostičara očekuje da će stope porasti u SAD-u, Velikoj Britaniji i Australiji prije nego što se stabilizuju.

Apetit za nastavkom podizanja kamata biće na iskušenju ako centralne banke postanu zabrinute da su problemi SVB-a indikativni za širu slabost u korporativnim bilancama uzrokovanu rastućim kamatama.