Prevelika za Švajcarsku? Spašavanjem Credit Suisse-a stvara se banka duplo veća od realne ekonomije

Spašavanje Credit Suisse u posljednjem trenutku možda je spriječilo eksplodiranje trenutne bankarske krize, ali to je ipak bio težak izbor za Švajcarsku.

Zabrinutost da bi pad Credit Suissea mogao izazvati širi bankovni slom ostavila je švajcarske regulatore s nekoliko opcija. Povezivanje sa većim rivalom, UBS bankom, ponudilo je najbolju šansu za vraćanje stabilnosti u bankarski sektor na globalnom nivou i u Švajcarskoj te i zaštitu švajcarske ekonomije u bliskoj budućnosti. Ali taj scenario ostavlja Švajcarsku izloženu jednoj ogromnoj finansijskoj instituciji, iako i dalje postoji velika neizvjesnost oko toga koliko će se “mega spajanje” pokazati uspješnim.

„Jedna od najutvrđenijih činjenica u akademskim istraživanjima je da spajanja banaka gotovo nikada ne funkcionišu“, rekao je Arturo Bris, profesor finansija u švajcarskoj poslovnoj školi IMD.

Takođe postoji zabrinutost da će sporazum dovesti do velikog gubitka radnih mjesta u Švajcarskoj i oslabiti konkurenciju u vitalnom finansijskom sektoru zemlje, koji sveukupno zapošljava više od 5% nacionalne radne snage, ili skoro 212.000 ljudi.

U međuvremenu, poreski obveznici su sada na opterećeni do 9 milijardi švajcarskih franaka budućih potencijalnih gubitaka u UBS-u koji proizilaze iz određene imovine Credit Suisse, pod uslovom da ti gubici premaše 5 milijardi franaka. Država je takođe eksplicitno garantovala UBS-u spas od 100 milijardi švajcarskih franaka, ako mu zatreba, iako bi to bilo otplativo.

Švajcarska Socijaldemokratska partija već je pozvala na istragu o tome šta je pošlo po zlu u Credit Suisseu, tvrdeći da novostvorena “super-megabanka” povećava rizike za švajcarsku ekonomiju.

Propast jedne od najstarijih institucija Švajcarske šokirala je mnoge njene građane. Credit Suisse je “dio švajcarskog identiteta”, rekao je Hans Gersbach, profesor makroekonomije na ETH univerzitetu u Cirihu. Banka je „bila ključna u razvoju moderne Švajcarske“, ističe.

Njegov kolaps je takođe pokvario reputaciju Švajcarske kao sigurnog i stabilnog globalnog finansijskog centra, posebno nakon što je vlada efektivno oduzela akcionarima pravo glasa, da bi se posao zaključio.

Švajcarske vlasti su takođe zbrisale neke vlasnike obveznica ispred dioničara, izokrenuvši tradicionalnu hijerarhiju gubitaka u propasti banke i zadavši još jedan udarac ugledu zemlje među investitorima.

“Posljedice za Švajcarsku su strašne”, rekao je Bris iz IMD-a. “Za početak, reputacija Švajcarske je zauvijek narušena.”

To će koristiti drugim centrima za upravljanje bogatstvom, uključujući Singapur, rekao je on za CNN. Singapurci “slave… jer će biti ogromnog priliva sredstava u druge jurisdikcije upravljanja bogatstvom.”

Prevelika da bi propala?

Sa otprilike 1,7 biliona dolara, kombinovana imovina novog entiteta iznosi duplo više od švajcarske godišnje ekonomske proizvodnje. Po depozitima i kreditima švajcarskim klijentima, UBS će sada biti veći od sljedeće dvije lokalne banke zajedno.

Sa otprilike 30% tržišnog udjela u švajcarskom bankarstvu, “vidimo previše rizika koncentracije i kontrole tržišnog udjela”, napisali su analitičari JPMorgana u bilješci prošle sedmice prije sklapanja posla. Smatraju da će kombinovani entitet morati da izađe na berzu i postane javna kompanija.

Problem sa postojanjem jedne velike banke u maloj ekonomiji je taj što ako se suoči sa krizom ili joj je potrebna pomoć – što je UBS uradio tokom krize 2008. – vladina finansijska moć može biti nedovoljna.

Sa 333 milijarde franaka (363 milijarde dolara), lokalni depoziti u novom entitetu jednaki su 45% BDP-a – ogroman iznos čak i za zemlju sa zdravim javnim finansijama i niskim nivoom duga.

S druge strane, UBS je u mnogo jačoj finansijskoj poziciji nego što je bio tokom krize 2008. i biće potrebno da izgradi još veći finansijski tampon kao rezultat sporazuma. Švajcarski finansijski regulator, FINMA, rekao je da će “veoma pažljivo pratiti transakciju i usklađenost sa svim zahtjevima iz zakona o superviziji”.

Predsjednik UBS-a Colm Kelleher naglasio je stanje bilansa UBS-a u nedjelju na konferenciji za novinare o dogovoru. “Budući da sam bio glavni finansijski direktor u Morgan Stanley tokom posljednje globalne finansijske krize, vrlo sam svjestan važnosti solidnog bilansa stanja. UBS će ostati čvrst”, uvjeravao je.

Kelleher je dodao da će UBS smanjiti investicionu banku Credit Suisse “i uskladiti je s našom konzervativnom kulturom rizika”.

Andrew Keningham, glavni ekonomist za Evropu u Capital Economics-u, rekao je da je “pitanje tržišne koncentracije u Švajcarskoj nešto o čemu se treba pozabaviti u budućnosti”. “30% tržišnog udjela je više nego što biste idealno željeli, ali ne toliko visoko da bi to predstavljalo veliki problem.”

Dogovor je “hirurški uklonio najzabrinjavajući dio švajcarskog bankarskog sistema”, ostavljajući ga jačim, dodao je Keningham.

Poslovi i konkurencija

Dogovor će, međutim, imati negativan uticaj na radna mjesta, vjerovatno će dodati smanjenje od 9.000 koje je Credit Suisse već najavio kao dio ranijeg plana restrukturiranja.

Za Švajcarsku je prijetnja akutna. Dvije banke zajedno zapošljavaju više od 37.000 ljudi u zemlji, oko 18% radne snage u finansijskom sektoru, i sigurno će doći do preklapanja.

„Filijala Credit Suisse u gradu u kojem živim je tačno ispred UBS-a, što znači da će se jedna od dvije sigurno zatvoriti“, napisao je Bris iz IMD-a u bilješci u ponedeljak.

U razgovoru s analitičarima u nedjelju naveče, izvršni direktor UBS-a Ralph Hamers rekao je da će banka pokušati da ukloni 8 milijardi franaka (8,9 milijardi dolara) troškova godišnje do 2027. godine, od čega će 6 milijardi franaka (6,5 milijardi dolara) doći od smanjenja broja radnika.

„Veoma smo svjesni švajcarskih društvenih i ekonomskih faktora. Bićemo pažljivi poslodavci, ali to moramo učiniti na racionalan način”, rekao je Kelleher novinarima.

Ne samo da sporazum, koji je sklopljen na brzinu, ne štiti radna mjesta u Švajcarskoj, već ne sadrži posebne odredbe o pitanjima konkurencije, ocjenjuje CNN.

UBS sada ima “kvazimonopolsku moć”, što bi moglo povećati troškove bankarskih usluga u zemlji, navodi Bris.

Iako Švajcarska ima desetine manjih regionalnih i štedionica, uključujući 24 kantonalne banke, UBS je sada još dominantniji igrač. „Sve što oni rade… će uticati na tržište“, rekao je Gersbach iz ETH.

Švajcarski bankarski ogranak Credit Suisse-a, vjerovatno njegov najveći dragulj, mogao je biti predmet buduće prodaje kao dio uslova ugovora, dodao je on.

Spinoff domaće banke sada izgleda malo vjerovatno, međutim, UBS je jasno stavio do znanja da namjerava da je zadrži. „Švajcarski dio Credit Suisse-a je dobra imovina koju smo veoma odlučni da zadržimo“, rekao je Keleher u nedelju.

Integracija je teška

Za 3,25 milijardi dolara, UBS je dobio Credit Suisse za 60% manje nego što je banka vrijedila kada su se tržišta zatvorila dva dana prije. Hoće li se to na kraju pokazati kao krađa, ostaje da se vidi. Velika spajanja su notorno prepuna rizika i često ne daju obećani prinos dioničarima.

UBS tvrdi da će proširenjem svoje globalne franšize za upravljanje bogatstvom i imovinom, ovaj posao dovesti do dugoročne vrijednosti dioničara. “Snaga UBS-a i naše poznavanje poslovanja Credit Suisse stavlja nas u jedinstvenu poziciju da ovu integraciju izvršimo efikasno i efektivno,” rekao je Kelleher. UBS očekuje da će ugovor povećati profit do 2027.

Očekuje se da će transakcija biti zatvorena u narednim mjesecima, ali će potpuna integracija dvije institucije trajati tri do pet godina, kaže Phillip Straley, predsjednik kompanije za analizu podataka FNA. „Postoji ogroman rizik integracije“, rekao je on.

Moody’s je u utorak potvrdio svoj kreditni rejting UBS-u, ali je promijenio izglede za dio duga iz stabilnog u negativan, ocijenivši da “složenost, obim i trajanje integracije” predstavljaju rizik za banku.

Analitičari Moody’s-a ukazuju na izazove zadržavanja ključnog kadra Credit Suissea, minimiziranja gubitka klijenata koji se preklapaju u Švajcarskoj i ujedinjavanja kultura “dvije donekle različite organizacije”.

Prema Keninghamu iz Capital Economics-a, “dosije o sklapanju brakova u bankarskom sektoru je pomiješano”.

„Neke, poput kupovine Baringsa od strane ING-a 1995, pokazale su se dugotrajnim. Ali drugi, uključujući nekoliko tokom globalne finansijske krize, ubrzo su doveli u pitanje održivost banke preuzimaoca, dok su se drugi pokazali vrlo teškim za primjenu.”

Investitor