Šef NLB-a o bankarskoj krizi: Nemojte dizati paniku
Predsjednik uprave NLB Grupe Blaž Bronjak na jučerašnjoj konferenciji za medije u okviru Dana slovenačkog tržišta kapitala apelovao je na stišavanje panike oko bankarskog sektora.
“Senzacionalizam oko toga ko će biti sljedeći nakon Credit Suissea i hoće li to možda biti Deutsche Bank nikome ne koristi. Zamislite što to znači za Deutsche Bank koja je u posljednjih nekoliko godina učinila puno da se restrukturira i pozicionira kao ozbiljna banka. Deset godina, što se manje odnosi na investicijsko bankarstvo, a više na poslovanje s klijentima. Mediji su upirali prstom u nju i govorili: oni su sljedeći. A to je možda nekakvo samoispunjavajuće proročanstvo. Sad se brani! Pitajte se šta to znači za javne finansije? Ako Deutsche Bank padne, to će značiti teret od 200 do 300 milijardi eura za njemačke javne finansije. Kome je u interesu dizanje panike”, odlučno je rekao Brodnjak na konferenciji za novinare na početku Dana slovenačkog tržišta kapitala.
Predsjednik uprave NLB-a ističe da rizične američke banke ne možemo poistovjećivati sa srednjeevropskim:
“Riječ je o dva paralelna svijeta bankarske industrije. Jedan su velike globalne investicijske banke, koje u bilansu imaju 80 odsto hartija od vrijednostni i vrlo su izložene revalorizaciji. Osim toga, znatno se više zadužuju na međunarodnim tržištima. U međuvremenu, srednjeevropske banke posljednjih godina vrlo su strogo regulisane od strane Evropske centralne banke (ECB) te se refinansiraju vlastitim novcem. Izdajemo obveznice na međunarodnim tržištima jer nam tako nalaže propis. Ojačali smo i kapitalnu snagu, danas je adekvatnost kapitala gotovo 20%, što je znatno iznad minimalnih zahtjeva. Likvidnost je takođe izuzetno robusna, što vrijedi na srednjeevropski bankarski sistem u cjelini”, kazao je Brodnjak, prenosi SEEbiz.
Visoke rezerve likvidnosti Brodnjak je potkrijepio i relevantnim brojkama: “Odnos između kredita i depozita je preko 60 odsto. To znači da sve srednjeevropske banke imaju visoke rezerve likvidnosti, koje su deponovane ili u gotovini – u bilansima kod centralnih banaka – ili u obveznicama Republike Slovenije, Njemačke…
Prvi čovjek NLB-a je dodao da srednjeeevropske banke ne finansiraju start-up kompanije ili kripto projekte.
“Jer ne vjerujem da je kripto imovina, a kamoli valute, ali to su samo bilješke u nekim sistemima za koje nema pokrića. I dopustite mi da takođe naglasim da propala banka iz Silicijumske doline nije bila regulisana i nije izvještavala o pokazateljima likvidnosti. Naši koeficijenti likvidnosti su tri puta veći od zakonskih, samo u NLB-u imamo pet milijardi eura viška rezervi, ali ne znamo kamo s njima, jer Banka Slovenije gotovo zabranjuje finansiranje stanovništva u normalnim uslovima”, naveo je Brodnjak.
