Kriptovalute – primjeri primjene
U manjoj ili većoj mjeri svjesni smo nove „zabave“ mladih generacija. Ta zabava starijim generacijama osim što zvuči apstraktno, zvuči i protivzakonito radi zloslutnog tona koji podsjeća na kriptovane telefone. Kao i skoro svaka inovacija, kriptovalute se osporavaju, već više od 14 godina, odnosno preciznije od 03.01.2009. godine. Pomenutog datuma je izrudaren prvi blok Bitkoin mreže. Investitori i ljudi koji prate berzu, svakako da su se ranije upoznali s Bitkoinom i kriptovalutama kao novim tržištem za investiranje. Za upoznavanje šire populacije ljudi s pojmom Bitkoina i kriptovaluta možemo uzeti datum 18.12.2017. godine kada se cijena ovog informatičkog „čuda“ popela na otprilike 20.000 dolara po jednom coin-u. Od tog datuma nailazimo na češću upotrebu ovih pojmova u vijestima, člancima, prognozama, širom medija,portala i ostalih sredstava i platformi oglašavanja.
Bilo je dosta pokušaja internet novca, koji nijesu uspjeli. Ali Risto Backović u svom istraživanju „Kriptovalute i primjeri primjene“ ne definiše kriptovalute kao internet novac, jer bi to bila svojevrsna uvreda za tako veliku, prekretnu inovaciju.
Prve nagovještaje nastanka kriptovalute ili njene idejne prethodnice možemo naći još u tekstu Wai Dei-a objavljenog 1998. godine i njegovog pojma “b-money”-a. Wai Dei u objašnjavanju b-moneya govori sljedeće “u kripto-anarhiji vlast nije privremeno uništena već trajno zabranjena i trajno je nepotrebna.”, citira Backović.
Nakon Wai Dai-evog teksta, jedno vrijeme je stala ideja digitalnog novca ili samo nije bilo materijalnih zapisa. Tako je i bilo sve do momenta nastanka najvažnijeg dokumenta u dosadašnjoj istoriji kriptovaluta. Taj dokument je objavljen 31.10.2008. godine i nazvan je “Bijeli papir”. Kao da nije dovoljan sam naziv “kripto” i sama apstraktnost digitalnog novca i njegove materijalizacije, kreator prve i najveće kriptovalute “Bitcoin”-a, “Satoshi Nakamoto” je tri godine nakon objavljivanja ovog dokumenta “nestao”… Obavijestio je druge Bitcoin developere da je njegova “priča” s Bitkoinom završena i da je siguran da on ostaje u dobrim rukama.
Autor djela navodi da je Bitkoin kreiran kao protivnik i konkurent bankama, a banke definiše kao posrednike od povjerenja. Bitkoin je kreiran kako bi omogućio transakciju između dvije strane bez posrednika od povjerenja i kako bi smanjio troškove transakcija.
Ovo istraživanje je služilo da dokaže da će kriptovalute učiniti finansijski sistem pravednijim i efikasnijim. Uticaj kriptovaluta na banke je višestruk. Kriptovalute lišavaju banke pristupa podacima o transakciji, banka samo može da vidi tok novca, uplate i isplate, ali ne i svrhe plaćanja. Dalje, to implikuje odvajanje klijenata od banke. To odvajanje klijenta od banke znači da osim lišavanja informacija o transakciji, kriptovalute daju mogućnost klijentu alternativne metode plaćanja, čime se zaobilazi banka. Kriptovalute mogu uticati na banku tako što onemogućavaju unakrsne prodaje bankarskih usluga (npr.stambeno plaćanje uz koje banka nudi životno osiguranje – dupla vezana usluga).
Još važnije onemogućavanje banaka da predvide potrebe kupaca i kreiraju im nove, što vodi manjoj profitabilnosti banaka. Lični interes klijenti nalaze u nižoj tarifi provizije transakcije, bržem protoku poslate sume i dobijanju povratnih informacija o izvršenoj transakciji.
Jedan od glavnih problema šireg prihvatanja kriptovaluta je njihova velika volatilnost i ne postojanje strukture zaštite, za razliku od berze koja ima automatske berzanske stabilizatore, čak u nekim vanrednim situacijama i pravo zabrane trgovanja na par sati ili dana.
Backović navodi sljedeći uticaji upotrebe kriptovaluta na bankarski i finansijski sistem, a to su mikroplaćanja. Mikroplaćanja su transakcije s nižim novčanim iznosom između raznih fizičkih i pravnih lica. Ali i kao takvo, ako kriptovalute postanu glavno sredstvo plaćanja predviđa se da će doći do smanjenja depozita na računima u bankama, što će voditi eroziji kreditnog potencijala i kreditnog multiplikatora.
Kako sami rad nosi naziv primjeri primjene, mjesto u radu je zauzela i država El Salvador, kao jedina država na svijetu gdje je Bitkoin ravnopravan novčanoj valuti, koju svi koristimo. Troškovi implementacije Bitkoina su iznosili 205 miliona dolara, dok je samog Bitkoina kupljeno za 107,1 milion dolara, gdje vidimo da je skuplje “puštanje” Bitkoina u rad, nego li njegova kupovina.
Možemo reći da kriptovalute nijesu riješile probleme stanovništva El Salvadora, prvenstveno iz razloga needukacije građana. 56,6% stanovništva je „download“-ovalo „Chivo Wallet“, ali je čak 55% građana koristilo ovaj elektronski novčanik samo jednom, kako bi potrošili gore pomenuti bonus. Između januara i maja prošle godine samo 1,65% transakcija je obavljeno pomoću Bitcoin-a. Građanima El Salvadora nijesu bile potrebne kriptovalute, već jača uloga države u privredi kako bi smanjila neizvjesnost prihoda koji većinom dolaze preko neformalnog tržišta, gdje se ogleda i potreba regulacije. Tako da, mi kao nosioci promjena moramo da budemo svijesni važnosti edukacije građana o prednostima kriptovaluta, da ne bismo imali neutralnu stopu efekta na standard života građana, kao što se desilo u El Salvadoru.
Autor rada Risto Backović je u svom istraživanju dokazao da kriptovalute čine finansijski sistem pravednijim i efikasnijim, u dugom roku. Ali u kratkom roku je dokazano da to nije moguće zbog velikih prepreka i troškova uvođenja Bitkoina kao sredstva plaćanja.
Risto Backović, magistrand ekonomije na Univerzitetu Donja Gorica, osnovne studije završio na Univerzitetu Crne Gore. Istraživački rad na temu “Kriptovalute i primjeri primjene” koji je u sklopu predmeta Metodologija istraživanja odbranjen ocjenom “10”.
Stavovi iznešeni u ovom tekstu pripadaju autoru i nužno ne predstavljaju stanovišta portala Investitor.me
