Kako izbjeći novu krizu? Banke će možda morati da drže više gotovine

Regulatori moraju izvući “važne lekcije” iz ovogodišnjih bankarskih previranja, rekao je najveći svjetski finansijski nadzornik. Zahtijevanje od banaka da drže više gotovine za isplatu štedišama može biti jedan od njih.

Klaas Knot, predsjedavajući Odbora za finansijsku stabilnost, tijela globalnih regulatora, napisao je u pismu objavljenom u srijedu da je – za razliku od nedavnih šokova na finansijskim tržištima – kriza u američkim regionalnim bankama i Credit Suisse (CS) u martu potekla “unutar finansijskog sistema.”

„Dakle, potreba da finansijski organi izvuku lekcije i da postupaju po njima je sve veća“, napisao je Knot.

Vanjski šokovi koji su potresli globalna tržišta posljednjih godina uključuju pandemiju koronavirusa i rusku invaziju na Ukrajinu. Andrew Bailey, guverner Banke Engleske, rekao je da bi regulatori sada mogli postaviti strože zahtjeve za likvidnost zajmodavcima.

Drugim riječima, bankama bi se moglo naložiti da drže više imovine koja se lako može pretvoriti u gotovinu kako bi vratila kreditorima u slučaju krize.

Širom svijeta, bankarski posjedi likvidnih sredstava su se više nego udvostručili od 2011. na 12,5 biliona eura, prema Pablu Hernándezu de Cosu, predsjedniku Bazelskog komiteta za bankarsku superviziju, globalnog postavljača standarda za bankarsku regulativu. Ali to možda još nije dovoljno, s obzirom na lakoću s kojom se banke sada mogu pokrenuti.

Bailey je rekao da je brzina kolapsa banke Silicijumske doline (SVB) postavila pitanje „koji su odgovarajući i željeni zaštitni slojevi likvidnosti koji obezbjeđuju vrijeme potrebno za preduzimanje radnji za rješavanje problema”.

„Ne možemo pretpostaviti da je, ubuduće, trenutni odgovor o ukupnoj veličini zaštite likvidnosti tačan“, rekao je Bailey u govoru.

Šef centralne banke je dodao da su zajmodavci bili ranjiviji na trošenje svojih depozita nego u prošlosti jer je tehnologija omogućavala klijentima da brzo pristupe svojim računima i lakše komuniciraju.

Knot, koji je i predsjednik holandske centralne banke, ukazao je da su regulatori takođe zabrinuti zbog trenutnih “prudencijalnih i rezolucijskih okvira” za banke, iako nije iznio više detalja.

Okvir za rješavanje problema predstavlja nacrt za gašenje posrnule banke bez destabilizacije finansijskog sistema ili izlaganja poreskih obveznika riziku od gubitaka.

Međutim, Karin Keller-Sutter, švajcarska ministrica finansija, rekla je da bi praćenje tih smjernica tokom krize u Credit Suisse prošlog mjeseca “vjerovatno izazvalo međunarodnu finansijsku krizu”.

“Posljednjih sedmica sam shvatila da globalno aktivna, sistemski važna banka ne može jednostavno biti likvidirana prema planu ‘prevelika da bi propala'”, rekla je Keller-Sutter za švajcarski list Neue Zürcher Zeitung. “Pravno, ovo bi bilo moguće. U praksi, međutim, ekonomska šteta bi bila znatna.”

I dalje ‘prevelik da bi propao’?

Nakon globalne finansijske krize 2008. godine, regulatori su prešli na strože zahtjeve za kapitalom i likvidnošću kako bi smanjili vjerovatnoću da će neke banke propasti, kao i mjere rješavanja u slučaju da zajmodavac bankrotira.

Prema novim pravilima, kako javlja CNN, postojala je nada da se nijedna banka ne može smatrati “prevelikom da bi propala” i da joj je potrebna pomoć koju finansiraju poreski obveznici.

Ali, tokom najnovijih previranja u martu, regulatori s obje strane Atlantika zaobišli su neke protokole nakon 2008. godine.

U Sjedinjenim Državama, Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) rekla je da će garantovati sve depozite u SVB-u, uključujući i one iznad 250.000 dolara po osobi. Time je prekršen zakonski limit postavljen 2010.

Nekoliko dana kasnije, švajcarske vlasti su posredovale u hitnom preuzimanju Credit Suisse od strane većeg rivala UBS.