Stvara se blok zemalja koji želi da uništi dolar
Rat u Ukrajini je katalizator mnogih geopolitičkih promjena, a s tim nužno idu i globalne ekonomske promjene. Većina stvari koje se odvijaju posljednjih godinu dana nije novost, ali je to razdoblje obilježilo naglo ubrzavanje po pitanju preslagivanja globalnih ekonomskih, političkih i ostalih interesnih odnosa.
Jedna od značajnijih stvari je energetsko odvajanje EU od Rusije, što spada u jednu od neočekivanih promjena. Decenijama je stvarana energetska povezanost u kojoj su države Evrope gradile svoje ekonomije na uvozu relativno jeftinih energenata iz Rusije (nekada SSSR-a). Ipak, nagli prekid tog savezništva iz interesa EU je relativno dobro prebrodila, piše Indexov Branimir Perković.
U tom procesu se prilagođavala i Rusija, tražeći nova tržišta za svoje sirovine i nove partnere za održavanje međunarodnog uticaja. U većoj mjeri ih je i pronašla, u Kini i Indiji. Iako te zemlje većinom balansiraju u svojim službenim stavovima o ratu u Ukrajini, jasno je da trgovinski i politički sarađuju s Rusijom.
Zemlje BRICS-a javno zagovaraju rušenje dolara već godinama
To je “brak” iz interesa i nužnosti jer se i Kina osjeća ugroženo zbog politika koje prema njoj posljednjij godina vode SAD, EU, Australija, Japan i slične države. Pitanje Tajvana i Južnog kineskog mora, spor oko otoka Senkaku s Japanom i tehnološko-ekonomski rat oko mikročipova s SAD-om su od nacionalne važnosti za Kinu, pa pokušava izgraditi mrežu savezništava da bi mogla jače uticati na njih.
Zbog rasta potreba Rusije i Kine u posljednje vrijeme se sve više govori o revitalizaciji ideje organizacije BRICS-a (u kojem su Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička republika). Ona nikada nije nestala, institucije stvorene tom saradnjom postoje više od decenije, ali zadnjih godina se na nju pomalo zaboravilo. Geopolitičke okolnosti su je vratile u fokus javnosti.
Jedan od ciljeva je “rušenje” dolara kao najvažnije svjetske valute, tj. valute kojom se najviše plaća u međunarodnoj trgovini, u kojoj se drži najviše međunarodnih rezervi i kojoj se generalno najviše vjeruje na svijetu.
Kina ne želi stvoriti zamjenu za dolar, samo osnažiti vlastitu trgovačku poziciju
Umjesto toga centralna banka Kine svaki dan objavljuje kurs prema dolaru, prema kojem su dopuštena odstupanja od 2 odsto. Da bi postao savršeno konvertibilan, Kina bi se trebala odreći te kontrole, kao i kontrole odliva kapitala iz države. To joj trenutno nije u interesu.
Ali zbog nužnosti je Rusija počela mijenjati ulogu dolara juanom. Počelo se trgovati s Kinom u juanu, depoziti u bankama se sve više drže u juanu, a i centralna banka već od prije rata u Ukrajini veliki dio međunarodnih pričuva drži u toj valuti.
Rusija se nada da će tako biti manje ranjiva na američke sankcije, a Peking ima namjeru da izgradi i unaprijedi sigurnost prekograničnih platnih sistema juana te promoviše internacionalizaciju valute. Prebacivanje prekograničnih plaćanja između dvije zemlje je više udar na euro jer su prije dominantno (preko 80 odsto) trgovale u toj valuti.
Kina je glavni kupac saudijske nafte
Neke zemlje izvoznice nafte, poput Saudijske Arabije, takođe razmišljaju o tome da prihvate dio plaćanja u juanima. To ima smisla jer je Kina glavni kupac njene nafte, ali je pitanje hoće li naftne kompanije pristati na to da umjesto dolara, kojim se slobodno trguje, dobiju juane, valutu čiju vrijednost na dnevnom nivou određuje isključivo centralna banka Kine.
Hoće li vlasti u Kini biti spremne da prepuste kontrolu nad juanom međunarodnim tržištima, teško je odgovoriti. Vjerojatnije je da će nizom bilateralnih ugovora uvoditi plaćanje u juanima, što će im ustvari dati još veću kontrolu nad ekonomijom Kine i država koje prihvate takav aranžman.
Zbog toga ima više smisla govoriti o tome da Kina pokušava stvoriti valutu kojom će lakše moći kontrolisati trgovačke uslove, a ne pravu zamjenu za dolar. U tom procesu će se sigurno obratiti članovima BRICS-a. Iako jako heterogeni i često neusklađeni u svojim stavovima, po mnogim pitanjima mogu pomoći jedni drugima, zaključuje autor.
