Dedolarizacija: Ovih 5 zemalja signalizira da će koristiti japansku valutu umjesto dolara
Američki dolar je bio svjetska rezervna valuta od Drugog svjetskog rata, igrajući veliku ulogu u svjetskoj trgovini. Ali, kako ocjenjuje Insider u posljednjem članku na ovu temu, više zemalja sada prave rezervne valute za trgovinu, jer su sankcije Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu dovele do toga da su neki istaknuti svjetski lideri i poslovne ličnosti upozorili na moć kojom Vašington raspolaže.
Sankcije koje su smanjile ruske devizne rezerve u dolarima “povećale su uočeni rizik da se ta dužnička sredstva mogu zamrznuti na način na koji su zamrznuta za Rusiju”, upozorio je milijarder investitor Ray Dalio u emisiji Julia La Roche 12. aprila.
Čak je i francuski predsjednik Emanuel Makron – ključni američki saveznik – upozorio na „ekstrateritorijalnost američkog dolara“, sugerišući u aprilskom intervjuu za Politico da bi Evropa trebalo da smanji svoju zavisnost od američke valute.
Evropa “neće imati vremena ni resursa da finansira našu stratešku autonomiju i mi ćemo postati vazali” ako se tenzije između SAD i Kine zahuktaju, rekao je Makron.
Usred ovih strateški važnih vijesti, kineski juan koristi priliku i postavlja izazov dominaciji dolara.
Upotreba juana premašila je upotrebu dolara u kineskim prekograničnim transakcijama po prvi put u martu, prema istraživačkom izvještaju Bloomberg Intelligence od 26. aprila.
To je priznala i američka ministarka finansija Dženet Jelen, koja je u aprilu rekla za CNN da postoji rizik “kada koristimo finansijske sankcije koje su povezane s ulogom dolara da bi to vremenom moglo potkopati hegemoniju dolara.”
“To je veoma efikasan alat. Naravno, stvara želju Kine, Rusije, Irana da pronađu alternativu”, rekla je Jelen.
Iako namjera možda postoji, Jelen je, međutim, primijetila da nije bilo lako replicirati dolarskom eko-sistemu — kao što je međunarodna platna infrastruktura — koji podržava američki dolar.
Insider donosi pregled pet zemalja koje su se nedavno okrenule juanu za trgovinu i druge transakcije – ili da zaobiđu sankcije ili kao alternativu dolarima.
1. Rusija se već snažno zagrijeva za juan, kupivši tri puta više valute u martu nego u februaru
Ako postoji zemlja na čelu upotrebe kineskog juana za svoje transakcije, onda je to Rusija – zemlja koja se suočava sa oštrim sankcijama Zapada zbog rata s Ukrajinom.
Ruska ekonomija je teško pogođena sankcijama — nekim ruskim bankama zabranjen je SWIFT , belgijski servis za razmjenu finansijskih poruka kojim dominiraju dolari, a koji bankama širom svijeta omogućava da komuniciraju o prekograničnim transakcijama.
I najmanje polovina ruskih deviznih rezervi od 640 milijardi dolara je zamrznuta trgovinskim ograničenjima.
Sve je to natjeralo Rusiju da traži alternativne valute za korišćenje u međunarodnim transakcijama.
Kineski juan je već glavni kandidat jer su Rusi u martu kupili 41,9 milijardi rubalja ili 538 miliona dolara kineske valute, što je više nego utrostručeno u odnosu na 11,6 milijardi rubalja u odnosu na valutu kupljenu u februaru, saopštila je ruska centralna banka 10. aprila.
Na ruskim deviznim tržištima, trgovina rublja-juan činila je 39% ukupnog obima, nadmašujući udio rublje i dolara od 34%, dodala je centralna banka.
Kineski juan je postao toliko popularan da će vjerovatno biti glavna ruska valuta kada dopuni svoju deviznu razmjenu.
Moskva bi svakog mjeseca mogla skupiti oko 200 miliona dolara u kineskim juanima, objavio je prošlog utorka Bloomberg Economics. Juan je jedna od rijetkih ključnih valuta dostupnih Rusiji nakon što su zapadne sankcije odsjekle zemlju od svjetskog finansijskog sistema denominiranog u dolarima.
2. Brazil — glasni pobornik dedolarizacije — traži više rezervi i transakcija u juanima
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva bio je jedan od najglasnijih zagovornika uspostavljanja alternativnih valuta za poravnanje trgovine, idući toliko daleko da poziva zemlje BRICS-a – Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku – da se odmaknu od dolara.
Brazilska centralna banka već je kupovala u kineskoj valuti. Juan je nadmašio euro i postao druga najdominantnija valuta u brazilskim deviznim rezervama nakon dolara na kraju 2022. godine, prema podacima centralne banke zemlje, prema Reutersu od 31. marta .
U martu je brazilska banka Banco BOCOM BBM — u vlasništvu velike kineske banke BOCOM — postigla dogovor s Kinom kako bi omogućila transakcije u realima i juanima direktno umjesto da koristi dolare kao zadatu valutu, navodi Brazilska agencija za promociju trgovine i ulaganja u izjavi od 29. marta.
“Očekuje se smanjenje troškova komercijalnih transakcija uz direktnu razmjenu između brazilskog reala i renminbija”, navodi agencija.
Nije u pitanju samo juan, Lula je takođe pozvao zemlje BRIKS-a da uspostave zajedničku valutu za transakcije.
“Zašto ne možemo trgovati na osnovu vlastitih valuta?” rekao je u aprilskoj državnoj posjeti Kini, prema The Financial Timesu . “Ko je to odlučio da je dolar valuta nakon nestanka zlatnog standarda?”
3. Bangladeš koristi juan da plati Rusiji izgradnju nuklearne elektrane
Bangladeš je u aprilu pristao da plati Rusiji ekvivalent od 318 miliona dolara za izgradnju nuklearne elektrane koristeći kineski juan.
Dvije zemlje su bile u ćorsokaku godinu dana prije nego što su se namirile u juanu za transakciju jer Bangladeš nije mogao platiti Rusiji u dolarima.
Rosatom, državna kompanija za nuklearnu energiju koja gradi elektranu u Bangladešu, prvobitno je tražila rublje za plaćanje, navodi Bloomberg 18. aprila, pozivajući se na dvojicu neimenovanih zvaničnika upoznatih s tim.
Međutim, dvije zemlje su se konačno saglasile da naprave dogovor u juanima jer je Kina ovlastila određene neimenovane bangladeške banke da se nagode s Kinom u juanima, objavio je Washington Post 17. aprila, pozivajući se na predstavnika Rosatoma.
Ahsan Mansur, izvršni direktor Instituta za istraživanje politike u Bangladešu, rekao je za WaPo da južnoazijska zemlja mora djelovati na strani svog nacionalnog interesa i donijeti pragmatičnu odluku za svoju energetsku sigurnost.
“Interesi zemalja Trećeg svijeta kao što je Bangladeš nijesu isti kao Kina i SAD”, rekao je Mansur za WaPo. “Moramo održavati odnose sa obje sile.”
4. Argentina će početi da plaća oko 800 milijardi dolara uvoza iz Kine u juanima
Argentina je 26. aprila rekla da će početi da plaća uvoz iz Kine u juanima umjesto u američkim dolarima, tvitovao je Sergio Massa, argentinski ministar ekonomije.
Ovaj potez je prvenstveno motivisan željom Argentine da smanji dolare koji teku iz njenih deviznih rezervi.
Smanjenje dolarskih rezervi — koje padaju zbog političke neizvjesnosti i pada izvoza poljoprivrednih proizvoda nakon istorijske suše — vrši pritisak na argentinski pezos koji, zauzvrat, podstiče inflaciju.
Očekuje se da će program plaćanja u juanima početi u aprilu, a južnoamerička zemlja namjerava da plati uvoz u vrijednosti od milijardu dolara koristeći juan, nakon čega će plaćati oko 790 miliona dolara mjesečnog uvoza u kineskoj valuti.
“Ove vrste mjera daju našim rezervama veću snagu i ključne su za poboljšanje izgleda za neto rezerve, dajući nam veću slobodu i kapacitet da intervenišemo u suočavanju sa onima koji previše špekulišu ekonomskom situacijom”, rekao je Massa u svom tvitu.
Uvozne narudžbe bazirane na juanima uskoro bi mogle biti odobrene za 90 dana umjesto standardnih 180 dana — što znači brži obrt za transakcije, dodao je Massa za Reuters.
5. Iran već godinama koristi juan za trgovinu sa Kinom
Iran koji je pod velikim sankcijama raspravljao je o korištenju juana za rješavanje trgovine još 2010. godine. Zatim je 2012. Kina počela da kupuje sirovu naftu od Irana koristeći juan, prenio je svojevremeno BBC.
Dok su međunarodne sankcije Iranu ukinute 2016. godine nakon što su ta zemlja i nekoliko svjetskih sila – uključujući SAD pod Obaminom administracijom – postigle sporazum usmjeren na ograničavanje sposobnosti Irana da razvija nuklearno oružje, detant nije potrajao.
Godine 2018. SAD su ponovo uvele sankcije Iranu nakon jednostrane odluke tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa da povuče SAD iz iranskog nuklearnog sporazuma.
Poput Rusije, iranskim bankama zabranjen je SWIFT od 2018. godine, što je podstaklo Teheran da traži alternativni sistem plaćanja.
U februaru 2023. Teheran i Peking razgovarali su o povećanju upotrebe juana i iranskog rijala za bilateralnu trgovinu.
“Juan već čini značajan dio trgovine između dvije strane. Međutim, proces korišćenja kineske valute je morao biti olakšan, a Centralna banka Irana pregovara s Kinezima o rješavanju problema,” rekao je iranski ministar ekonomije Ehsan Khandouz za domaći Financial Tribune.
Nije samo juan alternativa. Iran se također povezao sa ruskim platnim sistemom, Sistemom za prenos finansijskih poruka u februaru ove godine, navodi Al Jazeera.
“Finansijski kanal između Irana i svijeta se obnavlja”, rekao je Mohammadreza Farzin, guverner iranske centralne banke, prenijeli su mediji.
Investitor
