Ljudski progres u eri AI: mogućnosti i izazovi

Za Investitor.me piše: Lazar Jovović, Data Engineer

Dugo je praistorijski čovjek imao strah od vatre, ali onog trenutka kada se prestao bojati i kada je ovladao njome, ovladao je tehnologijom koja je omogućila evoluciju vrste.

Svaka nova tehnologija kod čovjeka izaziva strah obzirom na socijalni, ekonomski i egzistencijalni aspekt koji se vezuje za njenu primjenu. Svaka promjena koja narušava zonu komfora u kojoj živimo i radimo izaziva nesigurnost (gubitak kontrole nad dotadašnjim rutinama, gubitak kompetencija u obavljanju posla, nedostatak sposobnosti za usvajanje novih tehnologija). Tehnološki napredak nas izbacuje iz zone u kojoj smo do tada živjeli i primorava nas da se stalno mijenjamo i učimo.

Razvoj vještačke inteligencije je fundamentalan kao i izum mikroprocesora, personalnih računara sa grafičkim interfejsom ili interneta. Pojava svake od ovih revolucionarnih tehnologija je uticala da se drugačije oblikuje do tada poznati svijet, mijenjajući način na koji su se ljudi informisali, komunicirali, obrazovali, radili, istraživali…

Tehnološki razvoj je oslobodio ljudsku genijalnost

Da li tehnološki napredak vodi u progres je pitanje oko kojeg će vjerovatno postojati različita mišljenja, a odgovor će zavisiti od toga kako želimo da postavimo kriterijume u odnosu na koje mjerimo svijet i kvalitet života u njemu. Kreativnost i inovacije su donijeli napredak u zdravstvenom sistemu, obrazovanju i komunikaciji, dok nas istovremeno prate problemi očuvanja životne sredine, mnoge etičke dileme i stalni strah za egzistencijom.
Razvoj informacionih tehnologija u zadnjih pola vijeka je bio impozantan. Oslobodio je ljudsku genijalnost i doveo do niza istraživačkih otkrića. Pred nama jesu mnogi izazovi, dok je svijet i dalje daleko od perfekcije, ali ljudska genijalnost i dostignuća u nauci, tehnologiji, medicini i kulturi su ovaj svijet danas učinila boljim za život nego ikada ranije u njegovoj istoriji.

Bill Gates je naveo, da kao filantrop razmišlja kako bi AI mogla pomoći da se osim poboljšanja produktivnosti, smanje neke od najvećih nejednakosti među ljudima, a kao primjer navodi nejednakost u zdravstvenoj zaštiti djece, posebno one rođene u siromašnijim zemljama. Gates takođe predviđa, da će AI dovesti i do smanjenja nejednakosti u obrazovanju, posebno kada je uspjeh u matematici u pitanju. Klimatske promjene su još jedno pitanje za koje je uvjeren da AI može učiniti svijet pravednijim.

„Uska vještačka inteligencija“ za specifične poslove

Primjena tehnoloških inovacija mijenja način na koji obavljamo poslove. Svaki radna funkcija će se ili dalje razvijati ili nestati, dok će se istovremeno pojavljivati nove. Danas mnoge kompanije koriste AI za obavljanje specifičnih poslova iz određenog domena i to se može prepoznati kao “uska vještačka inteligencija”. Pomaže da se obavljaju ponavljajući poslovi, kao i da se radni zadaci obave mnogo brže nego uz upotrebu konvencionalnih metoda, isključujući faktor ljudske greške. U ovakvom radnom okruženju AI bi se mogao prepoznati kao naš digitalni asistent koji nam omogućava da dobijemo više vremena za misaone procese, istraživanje, testiranje ili eksperimentisanje.

Ljudsko rezonovanje je ostalo i dalje nezaobilazno u mnogim poslovnim procesima i odlukama. AI je već transformisala mnoge oblasti, poput transportne industrije, zdravstvene njege, obrazovnog sistema i finansijske industrije. U mom poslu inženjera podataka, AI algoritmi su nezaobilazan alat i “data” industrija ih koristi već duži niz godina.

AI je transformisao polje inženjeringa nad podacima automatizacijom i optimizovanjem mnogobrojnih zadataka, od unosa podataka, integracije i transformacije podataka, kontrole kvaliteta do analitike u realnom vremenu. AI mi pomaže da kreiram i implementiram skalabilne i kompleksne modele podataka i „data pipeline“ operacije. AI zasnovan na mašinskom učenju omogućava brzo otkrivanje vrijednih uvida u podatke i otkrivanje obrazaca u kompleksnim skupovima podataka (proces mjeren u sekundama), što je vrijedna polazna tačka u daljim biznis analizama. Na kraju, AI je omogućio data inženjerima i data scientist-ima da ostvaruju laku kolaboraciju sa biznis analitičarima i drugim krajnjim korisnicima. Sinergija AI iza kojeg stoje modeli mašinskog učenja i data inženjeringa omogućili su biznisima u modernim ekonomijama da povećaju vrijednost podataka.

ChatGPT je “game-changer”

Iako smo skloni da AI dajemo ljudske osobine, pitajući se da li mašine zasnovane na AI mogu biti razumne i samosvjesne, pa čak i da li mogu da pokrenu uništenje velikih razmjera, današnja vještačka inteligencija nije ni blizu toga. Korijen straha od mašine koju pokreće AI dijelom leži u popularnoj kulturi i njenom razmišljanju o fikcionom društvu đe se vještačka inteligencija otima ljudskoj kontroli, kao u filmu “Terminator”.

Vještačka inteligencija koja danas počiva na tzv. velikim jezičkim modelima (Large Language Model), poput ChatGPT, nije prijetnja ove vrste. Novi chat-botovi zasnovani na AI mogu proći Tjuringov test (test sposobnosti mašine da pokaže inteligentno ponašanje koje je ekvivalentno ljudskom ponašanju, ili se od njega ne razlikuje), ali to ne znači da je ta AI mašina razumna. Upravo je pitanje svjesnosti mašina “crvena linija” koju ne bi trebalo prelaziti i irelevantne informacije predstavljati zajedno sa relevantnim.

Pojavljivanje ChatGPT alata je pokrenulo široku raspravu o vještačkoj inteligenciji i rasuđivanju na ljudskom nivou. ChatGPT, Bard i slični AI alati predstavljaju tehnologiju treniranu da na osnovu višegodišnje prikupljanih podataka na internetu (uključujući knjige, tekstove, web sajtove i druge izvore) proizvedu čovjekolike odgovore – napišu esej, programski kod ili komponuju muziku. Ovi alati generišu odgovore na osnovu obrazaca koje pronalaze u velikoj količini podataka. Uočavanje obrazaca u podacima je prvi korak u njihovom tumačenju i dolasku do odgovora.

Korisniku koji bi koristio konvencionalne metode bilo bi potrebno više vremena da dođe do sličnih zaključaka. Dakle, ChatGPT ne može da proizvede originalno tumačenje koje se zasniva na otkrivenim obrascima u podacima.

ChatGPT je fascinantan alat koji je za određene poslove izuzetno koristan. Može da ubrza istraživački proces, ponudi ideju za rješavanje problema, napiše programski kod ili pronađe grešku u njemu, ponudi korisne informacije. Ali istovremeno može biti opasno ako se na njega oslonite kao na alat za učenje za temu koja vam nije dobro poznata, jer je izuzetno dobar u nuđenju uvjerljivih odgovora koji nužno ne moraju biti tačni, što može ukazivati na prijetnju od dezinformisanja.

Large Language Model (LLM)

LLM je tehnologija koja stoji iza ChatGPT i sličnih alata koje pokreće AI. LLM su modeli mašinskog učenja koji koriste algoritme dubokog učenja za obradu i razumijevanje prirodnog jezika. Ovi modeli su obučeni na velikim količinama podataka, kako bi prepoznali jezičke obrasce potrebne za obavljanje zadatog posla. Informacije se unose u LLM, a rezultat je ono što ovi algoritmi predviđaju da će biti naredna riječ.

LLM se sastoji od više slojeva neuronskih mreža koji rade zajedno na analizi teksta i predviđanju odgovora. Kao što čovjek može da predvidi sljedeću riječ u rečenici, tako su i LLM svojim mehanizmima obučeni na maksimiziranju vjerovatnoće riječi koje slijede u datom kontekstu. LLM takođe ima mehanizam pažnje koji omogućava selektivno fokusiranje na djelove teksta, kako bi identifikovali najrelevantnije djelove za rezime. Treniranje LLM zahtijeva upotrebu farme računara masivne snage.

LLM uči statističke odnose između riječi, fraza i rečenica, što ovim modelima omogućava da generišu koherentne odgovore relevantne za kontekst pitanja.

Na primjer, ako u LLM modelu započnemo rečenicu „Danas sam za ručak jeo…“, model bi je mogao dovršiti sa „grilovanu piletinu“ ili „biftek i pirinač“. Ne postoji 100% tačan odgovor, ali postoji vjerovatnoća zasnovana na podacima koji su unijeti u model. LLM kao mehanizam vjerovatnoće dodjeljuje procenat vjerovatnoće svakom odgovoru.

Ako su informacije koje LLM koristi pristrasne, netačne ili nepotpune, i odgovori će biti nepouzdani. Jonathan Siddharth, direktor kompanije Turing iz Palo Altoa, koja koristi AI u procesu pronalaženja softverskih stručnjaka i zapošljavanja na daljinu, mogućnost nepouzdanih odgovora objašnjava terminom da „LLM nemaju unutrašnju reprezentaciju svijeta“. Dakle, ne postoji koncept činjenica, već statistička procjena.

Kako je AI promijenio način pretraživanja na internetu?

Microsoft je investirao u kompaniju OpenAI koja stoji iza ChatGPT i unaprijedio svoj Bing internet pretraživač. Najnoviji Bing pokreće LLM najnovije generacije od kompanije OpenAI. Primjena nove vještačke inteligencije u Bing je dovela do skoka relevantnosti u rezultatima pretrage, saopštio je Microsoft. Pored Microsofta i Google je izašao sa svojom unaprijeđenom verzijom pretraživača u čijoj pozadini je Bard, suparnik ChatGPT.
Anticipirajući budućnost, AI alati implementirani u internet pretraživače mogu pomoći korisnicima da odu dalje u pronalaženju odgovora koji će im pomoći da sami riješe sopstvene probleme.

Da li će AI u daljem razvoju dostići nivo ljudske inteligencije?

Mnogi eksperti za AI smatraju da će ova tehnologija dostići nivo ljudske inteligencije – Artificial General Intelligence (AGI), ne postavljajući pitanje da li će se to desiti, već kada. U mnogim poslovima AI je već dostigao ljudske sposobnosti (na primjer, igranje šaha, prepoznavanje slike). Razvoj AI sugeriše da možemo imati inteligenciju bez svjesnosti, đe se inteligencija manifestuje u funkcionalnom smislu. AI modeli će sve uspješnije moći da “oponašaju” mnoge ljudske osobine, ali to nije dokaz njihove svjesnosti. Ljudska inteligencija nije samo poznavanje činjenica, već i emocionalna inteligencija, empatija i kreativnost.

Proces dalje transformacije današnjih modela AI do AGI nivoa posebno će zavisiti od daljeg razvoja kvantnog računarstva. Srednji predviđeni datum za dostizanje AGI koji je dao Metaculus (sistem za predviđanja zasnovan na reputaciji) je 2032. godina. Sa druge strane, ekspertska analiza iz 2022. daje 50% šanse da AI dostigne nivo ljudske inteligencije do 2059.

Zahvaljujući AI, neće samo mašine u budućnosti biti savršenije, već će i naša vrsta biti savršenija. Korišćenje AI može unaprijediti ljudsku kreativnost, vještine za rješavanje problema i otkriti nove mogućnosti u raznim domenima. AI treba da doživimo i obezbijedimo da u budućnosti bude sredstvo koje poboljšava naše sposobnosti, a ne kao kognitivnu prijetnju koja ih umanjuje.

Zabrinutost koju danas izražavamo u vezi sa naprednom vještačkom inteligencijom je da li ona može da razumije ljudsku etiku – da li će napredna vještačka inteligencija omogućiti mašinama da donose odluke koje neće biti u skladu sa onim što su ljudske vrijednosti i interes, kao i da služi ljudskom progresu. Da bi dobro riješili ove izazove istraživači će morati da traže način da treniraju sistem da vrednuje ljudski život, objasni moral i ljudsko ponašanje.

Sa daljim razvojem vještačke inteligencije, moraće da se razvijaju novi standardi i propisi u svim industrijama, dajući smjernice o njenoj etičkoj upotrebi.

(Foto: Possessed Photography on Unsplash)