Kontroverzni solidarni doprinos čeka novu vladu
Planovi za usvajanje i primjenu Zakona o solidarnom doprinosu su srušeni momentom raspuštanja Skupštine, kao i raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora, pa će sudbina ovog akta zavisiti od buduće zakonodavne i izvršne vlasti koja treba da bude konstituisana.
Ovo je za “Vijesti” zvanično rečeno iz Ministarstva finansija iz koga dodaju da bi zbog nemogućnosti primjene zakona u 2023. godini i dobre naplate budžetskih prihoda novac koji bi se prikupio od solidarnog doprinosa mogao iskoristiti za finansiranje druge dionice izgradnje auto-puta.
Javna rasprava o nacrtu zakona o solidarnom doprinosu koji je izazvao protivljenje svih privrednih asocijacija, završena je sredinom aprila.
Postoje opravdane sugestije koje su dobijene na javnoj raspravi, a jedna od njih je da se iz postupka utvrđivanja poreske osnovice izuzme 2020. godina – tzv. “kovid godina”, jer loši rezultati iz te godine utiču na povećanje fiskalne obaveze, kazali su u Ministarstvu finansija
Nacrtom zakona je bilo definisano da sve kompanije koje su poreski obveznici shodno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica i čiji prihodi u prošloj i ovoj godini pređu pet miliona eura, moraju državi da plate solidarni doprinos (porez na ekstraprofit) koji Ministarstvo finansija planira da uvede kao privremenu kriznu mjeru za dvije godine.
Ministarstvo finansija odlučilo je da predloži taj zakon kako bi kompanije koje su tokom ekonomske krize stekle dodatnu dobit, zahvaljujući Vladinim mjerama u vidu brojnih podsticaja, sada pokazale solidarnost i da bi se teret krize ravnomjerno rasporedio i omogućilo Vladi da kreira nove pakete pomoći građanima.
“Namjera je bila da predmetni zakonski tekst usvoji Skupština do kraja maja, a obaveza plaćanja ovog fiskalnog oblika za 2023. godinu je trebalo da bude izvršena posljednjeg dana mjeseca juna. Međutim, zbog navedenih dođaja na nivou funkcionisanja Skupštine onemogućeno je njegovo usvajanje. Zbog svoje specifične pravne prirode – vanredni fiskalni oblik koji je trebalo da bude za 2023. i 2024. godinu, pomenuti razvoj političke situacije sa vanrednim parlamentarnim izborima je onemogućio i obesmislio njegovu primjenu na ovu godinu.
Stoga, sudbina ovog zakona će, prije svega, zavisiti od budućeg rada Skupštine, Vlade i Ministarstva finansija, pa je namjera menadžmenta Ministarstva finansija da se sačeka razvoj cjelokupne političke situacije, te na osnovu toga donese eventualnu odluku”, kazali su iz ministarstva.
Dodaju da sa jedne strane postoje opravdane sugestije koje su dobijene na javnoj raspravi, a tiču se samog fiskalnog oblika, a jedna od njih je da se iz postupka utvrđivanja poreske osnovice izuzme 2020. godina – tzv. “kovid godina”, jer loši rezultati iz navedene godine utiču na povećanje fiskalne obaveze. Uz to, postoji niz primjedbi tehničke prirode koje se odnose na neke specifične situacije – spajanja firmi, utvrđivanje obaveze za firme koja su osnovana tek u 2021. godini.
“Sa druge strane, zbog nemogućnosti primjene u 2023. godini, kao i zbog dobrih rezultata na prihodnoj strani budžeta, namjena ovog fiskalnog oblika bi mogla biti promijenjena. Naime, predmetna dažbina bi se usmjerila za finansiranje izgradnje naredne dionice auto-puta. Sadašnja finansijska konstrukcija ovog projekta se zasniva na procjeni da će za ovu svrhu jedan dio niovca biti bespovratno dobijen od međunarodnih organizacija u okviru regionalnih inicijativa, dok bi ostatak bio zadatak države kroz zaduženje i svoje prihode. Upravo ovaj iznos novca koji bi trebalo da obezbijedi država iz svojih prihoda mogao bi da budu vezan za namjensko finansiranje na osnovu solidarnog doprinosa”, kazali su u Ministarstvu finansija.
Iz privrednih asocijacija je ocijenjeno da je solidarni doprinos udar na crnogorsku privredu, da je to nedopustivo poresko opterećenje koje će im stvoriti nove namete, te da je rađen na brzinu i bez procjene uticaja na privredu.
Državni sekretar u Ministarstvu finansija Ilija Vukčević za “Vijesti” je ranije kazao da je reakcija dijela krupne privrede u vezi sa Nacrtom zakona o solidarnom doprinosu ishitrena, da je svrha javne rasprave da se dođe do najboljeg zakonskog teksta i da je jasno da će se on primijeniti na mali broj kompanija. On je kazao da se neki sektori nameću kao prioriteti poput energetike, trgovine i bankarstva koji su ostvarili enormnu dobit.
