Poslovne banke u sanacioni fond uplatile 3,56 miliona eura
Komercijalne banke, njih 11, uplatile su ukupno po osnovu redovnog doprinosa u Sanacioni fond 3,56 miliona eura od čega je lani uplaćeno 1,64 miliona, a ove godine 1,94 miliona eura.
Ovo je zvanično “Vijestima” saopšteno u Centralnoj banci (CBCG) iz koje je ukazano da je bankarski sistem visoko kapitalizovan i likvidan tako da za sada novac iz ovog fonda neće biti korišćen.
Novac iz Sanacionog fonda će služiti, između ostalog, za pomoć bankama ako se suoče s problemima u poslovanju.
Formiranje tog fonda je definisano Zakonom o sanaciji kreditnih institucija (banaka) čija je primjena zajedno s novim Zakonom o kreditnim institucijama počela 1. januara 2022. godine. Ova dva zakona su usvojena u parlamentu krajem 2019. godine i tada je ostavljen rok od godinu za njihovu primjenu.
Primjena je, međutim, odgođena za još jednu godinu zato što su se CBCG i komercijalne banke usmjerile na rješavanje problema koje je izazvala pandemija koronavirusa i na završetak projekta procjene imovine banaka (AQR).
Prema zakonu, u Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita i to u periodu od deset godina (do 31. 7. 2031. godine). Novac banke uplaćuju jednom godišnje.
“U skladu s javno objavljenim podacima Fonda za zaštitu depozita garantovani depoziti na kraju prošle godine su bili 1.941.506.339 eura. Pod pretpostavkom da iznos garantovanih depozita ostane nepromijenjen, ukupan iznos novca koji treba da bude prikupljen u Sanacionom fondu do kraja jula 2031. godine bi trebalo da iznosi 19,41 miliona eura. Ako se iznos garantovanih depozita bude mijenjao, mijenjaće se i potreban iznos za Sanacioni fond, radi dostizanja ciljanog iznosa propisanog Zakonom o sanaciji kreditnih institucija”, kazali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji.
Na pitanje da li je moguće da se u skorijem periodu koristi novac iz Sanacionog fonda ili to nije potrebno, iz CBCG su kazali da se, shodno zakonu, novac može koristiti isključivo na primjenu instrumenata za sanaciju banaka.
“Bankarski sistem u Crnoj Gori je visoko kapitalizovan i likvidan. Sve banke ispunjavaju zahtjeve koji su definisani zakonskom i podzakonskom regulativom, što znači da se u navedenoj situaciji novac Sanacionog fonda ne može koristiti. Ako bi došlo do potrebe za primjenom instrumenata sanacije kod jedne ili više banaka, CBCG bi, u skladu sa zakonom, razmotrila mogućnost i potencijalne načine korišćenja novca Sanacionog fonda u cilju postizanja ciljeva sanacije”, pojasnili su u CBCG.
Zakonska obaveza je bila i da se urade planovi sanacije što su banke uradile pa je CBCG prošle godine usvojila prve planove sanacije, dok je, kako navode, ciklus izrade tih planova za 2023. godinu u toku i može se očekivati da će i novi planovi sanacije biti uskoro usvojeni.
“CBCG je na osnovu Zakona o sanaciji kreditnih institucija utvrdila minimalni zahtjev za regulatornim kapitalom i kvalifikovanim obavezama (MREL) za sve banke, koji je dovoljan za mogući otpis ili konverziju iznosa regulatornog kapitala i kvalifikovanih obaveza, najmanje u visini pokrića gubitaka i dokapitalizacije. Regulatorni kapital je zbir osnovnog i dopunskog kapitala banke, obračunat u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama. Kvalifikovanim obavezama smatraju se obaveze i vlasnički instrumenti, osim instrumenata redovnog osnovnog kapitala, dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala banke koji nisu isključeni iz primjene instrumenta interne sanacije u skladu sa zakonom. MREL će se izračunavati najmanje jednom godišnje”, naveli su iz vrhovne monetarne institucije kojom rukovodi guverner Radoje Žugić.
Savjet CBCG je krajem decembra usvojio izmjene i dopune zakona o sanaciji kreditnih institucija kako bi on bio usaglašen s Direktivom 2019/879/EU koja se odnosi na kapacitet pokrivanja gubitaka i dokapitalizacije banaka i investicionih društava i Direktive 98/26/EZ (BRRD II), s ciljem poboljšanja operativnog izvršenja sanacije banaka, jačanja nadležnosti organa za sanaciju i prevazilaženja zakonskih neizvjesnosti. Iz CBCG su pojasnili da je Ministarstvo finansija raspisalo javnu raspravu o izmjenama i dopunama ovog zakona, a nakon dobijanja mišljenja Evropske komisije, on će biti stavljen u dalju proceduru usvajanja.
“Usvajanjem ovog zakona zakonski okvir Crne Gore iz oblasti sanacije banaka će biti u potpunosti usklađen sa BRRD II”, kazali su u vrhovnoj monetarnoj instituciji, dodajući da rade i na pripremi drugih podzakonskih akata potrebnih za primjenu novog zakona.
Novac za fond se mora držati na posebnom računu
CBCG po zakonu mora da novac Sanacionog fonda drži na posebnom računu, kao i da njegovu imovinu vodi odvojeno od svoje imovine i obaveza.
Novac iz Sanacionog fonda će moći da se koristi, između ostalog, za davanje garancija za imovinu ili obaveze banke u sanaciji, kupovinu imovine banke u sanaciji, plaćanje naknade za upravljanje fondom…
Način izračunavanja redovnih doprinosa, utvrđen je Odlukom o bližem načinu izračunavanja redovnih doprinosa koje banke uplaćuju Sanacionom fondu, pri čemu CBCG utvrđuje godišnje doprinose koje plaća svaka banka, srazmjerno njihovom rizičnom profilu na osnovu podataka koje banke dostavljaju.
