Bafet ne brine za dominaciju američkog novca: Dolar će biti rezervna valuta sve do 2065.

Status američkog dolara kao svjetske rezervne valute i dominantnog medija globalne trgovine i investicija je u opasnosti, kaže nekoliko stručnjaka. Voren Bafet, međutim, nije zabrinut zbog takozvane dedolarizacije, na osnovu njegovih bikovskih komentara u protekloj deceniji.

“Naša valuta je rezervna i ne vidim opciju da bilo koja druga bude zauzme to mjesto”, rekao je milijarder investitor i izvršni direktor Berkshire Hathawaya tokom godišnjeg sastanka dioničara svoje kompanije u maju.

Mislio je na mnoge zemlje koje drže velike količine dolarskih rezervi, piše Market Insider i dodaje da vlade širom svijeta smatraju da je dolar sigurno i stabilno sredstvo za čuvanje vrijednosti, na koje se mogu osloniti u međunarodnoj trgovini.

Bafet je bio još odlučniji tokom ranijeg sastanka sa investitorima Berkshire-a. Predvidio je da će se svijet i dalje duboko oslanjati na dolar sve do 2065. godine.

“Mislim da će dolar biti svjetska rezervna valuta još decenijama i mislim da su vjerovatnoće za to vrlo velike”, rekao je on. “Ništa nije sigurno, ali bih se kladio u mnogo novca na to.”

Čuveni investitor je čak sugerisao, tokom okupljanja svoje kompanije 2013. godine, da bi dolar mogao zauvijek zadržati dominantan položaj.

“Mislim da će Kina i Sjedinjene Države biti dvije superekonomske sile, ali ne vidim – mislim da je to krajnje malo vjerovatno – da bilo koja valuta zamijeni američki dolar kao svjetsku rezervnu valutu za mnogo decenija, ako ne i ikada”, rekao je.

Čarli Manger, Bafetov poslovni partner i Berkshireov potpredsjednik, oglasio se sa sličnim porukom.

“Oh, mislim da će to i dalje biti rezervna valuta svijeta za 20 godina”, rekao je Manger. “To ne znači da je to zauvek”, primetio je on, dodajući da čak i ako dolar prestane da bude svjetska rezervna valuta, to ne bi bila velika stvar.

Jasno je da Bafet i Manger očekuju da će dolar ostati vodeći u narednim decenijama. Ali oni su u više navrata upozoravali američku vladu da ne oslabi dolar i kupovnu moć Amerikanaca tako što će preplaviti ekonomiju novcem.

“Trebalo bi da budemo veoma oprezni”, rekao je Bafet na ovogodišnjem sastanku. “Niko ne zna koliko daleko možete ići s papirnom valutom prije nego što se otrgne kontroli, posebno ako ste svjetska rezervna valuta.”

Manger je imao sličan ton tokom sastanka 2015. godine. “Vjerovatno sam nervozniji od mnogih ljudi zbog štampanja puno novca i njegovog trošenja”, rekao je. “Mislim da je to uvijek opasnije nego što ekonomska struka misli.”

Zaista, indeks američkog dolara – koji prati dolar u odnosu na korpu stranih valuta – pao je 6 odsto samo u protekloj godini. Pad je najvećim dijelom rezultat pada inflacije sa preko 9 odsto na 3 odsto u prošloj godini. To je povećalo očekivanja da će Federalne rezerve uskoro promijeniti kurs i smanjiti kamatne stope, narušavajući privlačnost dolara za štediše.

Međutim, stručnjaci su krivili i istorijski iznos državne potrošnje tokom pandemije. Oni tvrde da je to podstaklo inflaciju i povećalo ponudu novca, što je narušilo kupovnu moć dolara i razvodnilo njegovu vrijednost.

Bafet i Manger su možda u pravu po tom pitanju, a ako su u pravu i po pitanju globalnog statusa dolara, investitori koji se boje dedolarizacije mogu odahnuti, zaključuje Market Insider.

Investitor