Kako će novi evropski digitalni zakon promijeniti internet
Većina ljudi o Facebooku razmišlja kao o društvenoj mreži, a o Googleu kao o pretraživaču. Ali tehnološki geekovi ove usluge vide kao platforme: ogromne internetske teritorije koje korisnici naseljavaju.
Kompanije koje ih vode uglavnom su bile slobodne da donose pravila na ovim digitalnim mjestima. Ali 25. avgusta izgubio se veliki dio ovog suvereniteta kada se primjenjuju pravila Zakona o digitalnim uslugama Evropske unije (DSA). Šta će to značiti za korisnike interneta – ne samo u Evropi, već i širom svijeta, donosi nam britanski The Economist:
Sa DSA i njegovim sestrinskim zakonodavstvom, Zakonom o digitalnim tržištima, koji će takođe biti uveden u narednim mjesecima, EU ima za cilj da promijeni nadzor velikih internetskih platformi. Do sada su regulatori pokušavali da riješe probleme — kao što je širenje dezinformacija i kršenje antimonopolskih pravila — poslije događaja, drakonskim kaznama. Novi zakoni, međutim, imaju za cilj da pomognu regulatorima da napreduju u igri postavljanjem jasnih pravila koja online platforme moraju poštovati.
DSA će se primjenjivati na sve online kompanije, ali i veće usluge, definisane kao one s više od 45 miliona korisnika u EU. U aprilu je Evropska komisija, izvršna vlast EU, označila 19 od ovih „veoma velikih online platformi“ (VLOPS) i „veoma velikih internet pretraživača“. Ova grupa uključuje uobičajene “osumnjičene”, kao što su Facebook i Google, ali i one iznenađujuće, kao što su Wikipedia , besplatna online enciklopedija kao i Zalando, evropski sajt za e-trgovinu.
Većina korisnika interneta jedva da će primijetiti neke od promjena koje će ove firme sada morati da uvedu. Platforme će morati da podijele više informacija s regulatorima o tome kako moderiraju sadržaj, odlučuju šta korisnici vide i koriste vještačku inteligenciju. Moraju omogućiti provjerenim istraživačima i revizorskim firmama da pogledaju interne podatke kako bi provjerili da li su usklađeni s novim pravilima.
Ostale promjene će biti očiglednije. Platforme sada moraju olakšati korisnicima prijavu sadržaja za koji smatraju da je nezakonit i moraće ga brzo ukloniti ako krši zakone i norme. Oni takođe moraju reći korisnicima da li je njihov sadržaj uklonjen ili skriven i objasniti zašto. Ciljane reklame više neće biti dozvoljene ako su zasnovane na osjetljivim ličnim podacima kao što su religija i seksualna orijentacija. Takođe će biti zabranjeno korišćenje ličnih podataka za prikazivanje oglasa djeci i tinejdžerima.
Kompanije su već počele da prilagođavaju svoje usluge. Meta, koja upravlja Facebookom, razvija alate koji će korisnicima reći kada je vidljivost njihovih objava ograničena (i dati im priliku da se žale). Na Amazonu, velikom online prodavcu, evropski kupci će uskoro moći da označe potencijalno ilegalne proizvode. A na TikTok -u, platformi društvenih medija, korisnici će imati mogućnost da vide video zapise na osnovu popularnosti sadržaja u oblasti u kojoj žive, a ne onoga što su ranije gledali, kako bi se minimizovali dijeljenje ličnih podataka koji se prikupljaju gledanjem sadržaja.
Takve promjene bi trebalo da učine online platforme sigurnijim i boljim — ali mnogo će zavisiti od toga kako se DSA primjenjuje u praksi. Iako je Komisija ju Briselu obećala da će zaposliti više od 200 ljudi koji će nadgledati poštovanje ovog zakona, možda će imati problema sa njegovim sprovođenjem. Kompanije će sigurno donijeti odluke koje im se ne sviđaju pred Sudom pravde Evropske unije: Zalando je već osporio svoju klasifikaciju kao veoma velikog subjekta. Kazne za nepoštovanje zakona su svakako visoke i mogu dostići i do 6% globalnog godišnjeg prihoda kompanije, što bi u slučaju Mete iznosilo oko 7 milijardi dolara.
Najnoviji veliki dio digitalnog zakonodavstva EU, Opšta uredba o zaštiti podataka (GDPR), ambiciozni zakon o privatnosti, bio je međunarodni uspjeh kada je usvojen. Otkako je GDPR stupio na snagu 2018. godine, velike tehnološke kompanije usvojile su njegova pravila na globalnom nivou kako bi uštedjele troškove. (Takođe je postao model za druge zakone o privatnosti podataka širom svijeta). Ali tehnološki giganti sa DSA bi mogli dočekati drugačije: Gubitak suvereniteta nad svojim digitalnim teritorijama je cijena koju možda nijesu voljni da plate. Ponavljanje „efekta Brisela“, u kojem regulatori EU postavljaju globalni standard, daleko je od zagarantovanog.
Više o DSA čitajte na sajtu Evropske komisije ovdje (hrvatski jezik).
Obrada: Investitor.me
