Kineske banke jačaju aktivnosti u Rusiji
Brojne zapadne banke su se povukle iz Rusije nakon početka agresije u Ukrajini. Umjesto njih na tržištu se sada šire novčarski instituti iz Kine, koji su znatno pojačali svoj angažman u Rusiji, piše Deutsche Welle (DW).
Paralelno s povlačenjem zapadnih banaka iz Rusije zbog napada te zemlje na susjednu Ukrajinu, kineske banke su pojačale svoj angažman i umnogome povećale količinu novca koju plasiraju na području Rusije. Po proračunima Kyiv School of Economicsa za list “Financial Times”, kineski krediti u ruskom bankarskom sektoru su učetverostručeni do kraja marta 2023.
Industrial and Commercial Bank of China (ICBC), Bank of China, China Construction Bank i Agricultural Bank of China svoj zajednički angažman u Rusiji su u 14 mjeseci od početka agresije na Ukrajinu povećali za 2,2 milijardi američkih dolara – na ukupno 9,7 milijardi dolara, kako se može pročitati iz podataka Ruske centralne banke. Samo na ICBC i Bank of China, sudeći po tim navodima, otpada oko 8,8 milijardi dolara.
Kineski kreditori su preuzeli pozicije koje su ranije imale zapadne banke, koje zbog međunarodnih sankcija i pritiska na Rusiju od strane zemalja iz kojih dolaze više finansijski ne „servisiraju“.
“Krediti kineskih banaka odobreni ruskim bankama i kreditnim institutima, kod kojih juan većim dijelom zauzima mjesto koje su imali dolara i euro, pokazuju da sankcije imaju učinka“, kaže Andrii Onopriienko, zamjenik direktora za razvoja na Kyiv School of Economics, koji je i prikupio te podatke.
Neki evropski finansijski instituti su doduše i dalje aktivni na ruskom tržištu. Na primjer, austrijski Raiffeisen Bank. Strana banka s najvećim angažmanom u Rusiji do kraja marta ove godine je povećala svoju aktivu za više od 40% na 29,2 milijardi dolara. Od tada je ta austrijska banka reducirala svoju ukupno aktivu na 25,5 milijardi dolara, a trenutno, po vlastitim navodima, ispituje mogućnosti kompletnog povlačenja iz Rusije.
Aktivnosti četiri banke koje su među najvećima u Kini mogu se smatrati dijelom pokušaja Pekinga da juan etablira kao globalnu valutu, odnosno alternativu dolaru, piše Financial Times. Udio juana u globalnom platnom prometu trenutno iznosi samo 2,5 odsto. Poređenja radi: po navodima SWIFT-a (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication), udio dolara iznosi 39,4 odsto – a eura 35,8 odsto.
Poslovanje u Rusiji, ali u kineskoj valuti, očito su dio plana u okviru kojeg se želi ograničiti dominacija zapadnih valuta. Trgovina između Rusije i Kine je, kako piše Financial Times, u prošloj godini dosegla volumen od rekordnih 185 milijardi dolara. Juan u međuvremenu ima udio od 16 odsto, dodaje ovaj list.
Prije početka rata u Ukrajini je, po navodima Ruske centralne banke, više od 60% izvoza bilo plaćano u valutama koje vlasti te zemlje danas nazivaju “toksičnima”. U njih ubrajaju dolar i euro. Na juan je po službenim podacima otpadalo nešto manje od 1%
