Euro pao na tromjesečni minimum, nakon odluke ECB da ponovo podigne kamatne stope

Euro je u četvrtak pao na najniži tromjesečni nivo nakon što je Evropska centralna banka (ECB) podigla kamatne stope na rekordno visok nivo, ali je nagovijestila da bi taj potez mogao biti posljednji u njenoj kampanji monetarnog pooštravanja.

Euro je izgubio 0,6 odsto u odnosu na dolar kako bi se trgovao na 1,0660 dolara nakon što su kreatori politike ECB-a objavili svoju odluku da povećaju kamatne stope za četvrtinu procentnog poena, na rekordnih 4 odsto, kako je i očekivala većina investitora. Čitaj više

Na tržištima državnog duga, prinosi na dvogodišnje njemačke obveznice osjetljive na politiku bili su niži za 0,02 procentna poena na 3,15 posto. Prinosi na obveznice padaju kada cijene rastu.

U svom saopštenju objavljenom uz odluku, ECB navodi da su stope “dostigle nivoe koji će, ako se održavaju dovoljno dugo, značajno doprinijeti blagovremenom vraćanju inflacije na cilj”.

Frančesko Pesole, forex strateg u ING-u, rekao je da jezik ECB-a „u suštini sugeriše da je ECB možda dostigla vrhunac ciklusa zaoštravanja”.

„Tržišta za sada razumno daju veću težinu golubljim nagovještajima, takođe s obzirom da je protok podataka u eurozoni u posljednje vrijeme prilično sumoran“, rekao je Pesole.

Stoxx Europe 600 u cijeloj Evropi porastao je 0,5 odsto, dok je u SAD-u referentni S&P 500 na Wall Streetu otvorio 0,5 odsto više, a tehnološki fokusiran Nasdaq Composite porastao je 0,4 odsto.

Odluka o politici ECB-a dolazi usred pojačane anksioznosti investitora zbog nadolazećeg ekonomskog pada, pri čemu je Evropska komisija nedavno smanjila svoju prognozu rasta za Uniju 27 zemalja na 0,8 odsto ove godine i 1,4 odsto u 2024.

„U uslovima slabijeg rasta, ECB bi vjerovatno mogla pauzirati na sljedećem sastanku i ako se izgledi rasta nastave pogoršavati, pauza bi mogla prerasti u vrhunac“, rekao je Mike Bell, strateg u JPMorgan Asset Management.

ECB je sada povećala troškove zaduživanja za 10 uzastopnih sastanaka o politici od jula 2022. u pokušaju da se uhvati u koštac s visokom inflacijom. Godišnji rast cijena od tada je usporen na 5,3 odsto u avgustu, s nastavkom dok inflacija ne dostigne cilj centralne banke od 2 odsto.

Posljednjih dana, zabrinutost investitora i kreatora politike zbog tvrdoglavih pritisaka na cijene porasla je jer su se cijene nafte popele na 10-mjesečni maksimum nakon najave smanjenja ponude od strane nekih od najvećih svjetskih proizvođača.

Nafta Brent, međunarodno mjerilo, porasla je u četvrtak 1,3 odsto na 93,1 dolara po barelu, a američki ekvivalent West Texas Intermediate porastao je na istu maržu na 89,69 dolara.

Dionice koje su osjetljivije na cijene nafte prednjačile su u četvrtak u Evropi, pri čemu je indeks Stoxx Europe 600 Energy porastao skoro 2 odsto, dok je Stoxx Europe 600 Basic Resources napredovao za 3,9 odsto.

Rastuće cijene sirove nafte su u srijedu u SAD-u dovele do većeg očitavanja glavne inflacije u SAD-u, ali nijesu uspjele da poremete tržišta koja su se nastavila kladiti na to da će Federalne rezerve zadržati stope nepromijenjene na svom sljedećem sastanku.

U Aziji je hongkonški indeks Hang Seng dodao 0,2 odsto, dok je kineski CSI 300 pao za 0,1 odsto. Japanski Topix porastao je 1,1, a južnokorejski Kospi 1,5 odsto.

Ako ste propustili:

Evropska centralna banka povećala kamatne stope na rekordne nivoe