Počela era visokih kamata: Centralne banke se ujedinjuju u strategiji “više na duže”

Centralne banke najvećih svjetskih ekonomija obavijestile su da će zadržati kamatne stope koliko god je potrebno da ukrote inflaciju, čak i kada dvije godine neviđenog pooštravanja globalne politike dosegnu vrhunac.

Takozvana mantra “više na duže” sada je zvanični stav američkih Federalnih rezervi (Fed), Evropske centralne banke (ECB) i Banke Engleske (BoE), kao i kreatora monetarne politike od Osla do Tajpeja, ocjenjuju autori britanske novinske agencije Reuters.

Za centralne bankare koji su prvo ukoreni jer su zakasnili da uoče porast inflacije nakon pandemije, a zatim upozoreni zbog pretjerivanja u odgovoru, sada je na vidiku nagrada za vraćanje globalne ekonomije na stabilne cijene bez recesije.

Njihov zadatak je da ubijede finansijska tržišta da ne poništavaju svoj dosadašnji učinak najavom smanjenja kamatnih stopa i da prate nove rizike kao što je rast cijena nafte – dok se nadaju da će vlade pomoći u akcijama koje ne podstiču inflaciju.

„Moraćemo da zadržimo kamatne stope dovoljno dugo da osiguramo završetak posla“, rekao je u četvrtak guverner Banke Engleske Endrju Bejli, nakon što su kreatori politike tijesnomm većinom odlučili da zadrže glavnu kamatnu stopu na 5,25%.

Kreatori politike američkih Federalnih rezervi imali su sličnu poruku u srijedu. Zadržali su referentnu stopu Fed-a na 5,25%-5,50%, ali su naglasili da će ostati čvrsti u borbi protiv inflacije koju sada smatraju da će trajati čak do 2026.

U Evropi, predsjednica ECB-a Kristin Lagard bila je jasna prošle sedmice u poruci da se ne mogu isključiti dalja povećanja za zonu eura koja obuhvata 20 zemalja. Centralne banke Norveške i Švedske u četvrtak su najavile povećanje kamata, a čak i Švajcarska narodna banka drži izglede za dalje povećanje kamatnih stopa uprkos inflaciji od ugodnih 1,6%.

Turska centralna banka potvrdila je svoj jastrebovski zaokret, dok je u Aziji centralna banka Tajvana navela da nastavlja strogu kamatnu politiku. Južnoafrička rezervna banka zadržala je svoju ključnu stopu na stabilnom nivou, ali kreatori politike su naveli kontinuirane rizike za izglede inflacije, sugerišući dalji rast kamatnih stopa.

Značajni odstupnici uključuju Banku Japana, za koju se generalno očekuje da će zadržati negativne stope na sastanku koji se završava u petak, i Narodnu banku Kine, kojoj su nedavni bolji ekonomski izgledi omogućili da zadrži stope na čekanju.

Šef belgijske centralne banke i član odbora ECB-a Pjer Vunš – rani glas koji poziva na oštriju akciju centralne banke u borbi protiv inflacije od kraja 2021. – rekao je u četvrtak da je monetarna politika sada na pravom nivou.

“U nekom trenutku smo, vjerujem, zaostajali i morali smo nešto da nadoknadimo. Ali to je sada gotovo. Nadoknadili smo propušteno”, rekao je Vunš za Reuters Global Markets Forum.

Uprkos postepenom hlađenju, inflacija u većini velikih ekonomija ostaje znatno iznad ciljanih 2% nivoa koji centralni bankari smatraju zdravim. U avgustu je iznosila 3,7% u Sjedinjenim Državama i 5,2% u zoni eura.

Ipak, uz svu oštru retoriku, investitori su i dalje skeptični da će centralne banke zadržati kurs s obzirom na sumnje u snagu kineske ekonomije i geopolitičke brige od ukrajinskog rata do američko-kineskog rivalstva.

“U ovo doba iduće godine, očekujemo da će 21 od 30 najvećih svjetskih centralnih banaka sniziti kamatne stope”, napisao je Capital Economics u komentaru pod naslovom “Prelomna tačka za globalnu monetarnu politiku”.

To je potencijalni zaokret koji je potresao tržišta. Svjetske dionice su pale, a dolar je ojačao u četvrtak dok su prinosi na trezorske obveznice porasli na nivoe posljednji put viđene prije Velike finansijske krize. Sterling i švajcarski franak su oslabili.

Međutim, izgledi da su globalne kamatne stope prilično blizu vrhunca će biti od ogromnog olakšanja za ekonomije u usponu, koje tradicionalno pate od velikih opterećenja servisiranja javnog duga.

S obzirom da su Sjedinjene Države i Evropa za koje se može reći da izbjegavaju najavljivanu recesiju, primamljiv pogled na “meko slijetanje” za globalnu ekonomiju vraća se na vidjelo, uglavnom zahvaljujući neobično živahnim i otpornim tržištima rada.

Kreatori politike priznaju da se tek trebaju dogovoriti oko objašnjenja za ovo. Neki sugerišu da su kompanije nestrpljive da izbjegnu ponavljanje nedostatka radnika koje su pretrpjele kada je globalna ekonomija uzela maha 2021. nakon karantina COVID-a, kao i “gomilanje radne snage”.

Ta neriješena zagonetka znači da su mišljenja podijeljena o tome koja je stvarna temeljna snaga globalne ekonomije i može li potrajati dugotrajan period visokih kamatnih stopa, a da ukupna potražnja ne bude ozbiljno oštećena.

Neki tvrde da je to razlog, kroz sve teške razgovore, neobavezujućeg tona Federalnih rezervi o vjerovatnoći daljeg povećanja kamatne stope ove godine.

Investitor