Ključni zaključci sa sastanaka MMF-a i Svjetske banke
U sjenci novim nasiljem na Bliskom istoku i domaćin zemlje koja se još oporavlja od zemljotresa, u subotu su završeni jednosedmični godišnji sastanci Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB).
Diskusije u marokanskom gradu Marakešu kretale su se od projekcija za svjetsku ekonomiju opterećenu dugom, inflacijom i sukobima do rastućeg jaza u bogatstvu između bogatih i siromašnih zemalja i neuspješnih napora u borbi protiv klimatskih promjena.
“Hramajuća ekonomija”
Novi izgledi MMF-a – potpisani prije eskalacije sukoba između Izraela i Hamasa – predviđaju usporavanje globalnog ekonomskog rasta sa 3,5% prošle godine na 3% ove godine i 2,9% sljedeće godine, što je pad od 0,1% u odnosu na prethodnu procjenu iz 2024. godine.
Globalna inflacija će pasti sa 6,9% ove godine na i dalje visokih 5,8% sljedeće. Centralni bankari su signalizirali spremnost da prekinu povećanje kamatnih stopa ako događaji to dozvole, nadajući se da se inflacija konačno može ukrotiti bez previše teškog pada.
Većina sagovornika se saglasila da je prerano govoriti o tome kako će sukobi na Bliskom istoku uticati na globalnu ekonomiju koju je glavni ekonomista MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas opisao kao “šepanje, a ne trčanje”.
Teret duga
Težak teret duga razvijenih ekonomija – od Sjedinjenih Država do Kine i Italije – bila je stalna tema na sastancima, nakon što su finansijska tržišta posljednjih sedmica povećala prinose na američke obveznice. Guverner italijanske centralne banke Ignacio Visko rekao je da postoji utisak da tržišta “preispituju terminsku premiju” jer investitori postaju sve nervozniji zbog držanja dugoročnih dugova.
Predsjedavajuća globalnog istraživanja JPMorgana, Džojs Čang je to drugačije opisala. “Zainteresovani za obveznice su se vratili, a velika umjerenost je završena”, rekla je ona panelu o dvodecenijskoj eri relativnog ekonomskog mira prije finansijske krize 2008/09.
Jedna oblast politike u kojoj bi ovo moglo imati direktan efekat je borba protiv klimatskih promjena. Vitor Gaspar, šef fiskalnog odjeljenja MMF-a, upozorio je da sadašnje politike zasnovane na subvencijama ne uspijevaju da isporuče neto nulte emisije i da bi njihovo povećanje eksplodiralo javni dug. “Zemljama će trebati nova mješavina politika, s cijenama ugljena u središtu”, zaključio je Fond.
Dužnici i reforme
Gledajući dalje od velikih razvijenih ekonomija, više političke stope, jak dolar i geopolitičke neizvjesnosti doprinose izazovima za ostatak svijeta.
Turska je bila u centru pažnje dok je ministar finansija Mehmet Simsek iznosio svoj plan reformi. “Najveće strukturno pitanje je smanjiti inflaciju. I oni rade na tome”, rekao je Murat Ulgen, globalni voditelj istraživanja tržišta u razvoju u HSBC-u.
Kenija nastoji da izbjegne skliznuće u dužničku nevolju, a guverner njene centralne banke rekao je Reutersu da planira otkup četvrtine svojih međunarodnih obveznica u vrijednosti od dvije milijarde dolara koje dospijevaju u junu, čime je njena obveznica iz 2024. porasla za 1,2 centa u odnosu na dolar.
Pojavio se jedan dogovor o restrukturiranju duga: Zambija je konačno dogovorila memorandum o razumijevanju o reprogramu duga sa kreditorima, uključujući Kinu i Francusku.
Napredak na Šri Lanki bio je manje jasan. Šri Lanka je u četvrtak saopštila da je postigla sporazum sa Izvozno-uvoznom bankom Kine (EXIM) o pokrivanju duga od oko 4,2 milijarde dolara, dok su pregovori sa drugim zvaničnim kreditorima u zastoju.
Rizici za banke
Visoke kamatne stope dovešće neke zajmoprimce u nesigurniji položaj, upozorio je MMF u svom Izveštaju o globalnoj finansijskoj stabilnosti. Procjenjuje se da je oko 5% banaka u svijetu podložno stresu ako te stope ostanu na duži periodu, a 30% banaka – uključujući neke od najvećih svjetskih – bilo bi ranjivo ako globalna ekonomija uđe u produženi period niskog rasta i uporno visoke inflacije.
Borba za uticaj
Rat u Ukrajini, rastući trgovinski protekcionizam i tenzije između Sjedinjenih Država i Kine otežavaju izgradnju konsenzusa: na kraju, nije bilo dovoljno saglasnosti da se izda uobičajeno konačno saopštenje na kraju sastanaka.
Uoči Marakeša se mnogo pričalo o rekonstrukciji MMF-a i Svjetske banke kako bi se bolje odrazila pojava ekonomija poput Kine i Brazila, ocjenjuje Rezters i dodaje da je predlog SAD-a da se poveća kreditna moć MMF-a, ali da se revizija udjela u fondu sačuva za kasnije, dobio je široku podršku.
Pakt koji je objavljen u subotu govori o “značajnom povećanju” kvota do kraja 2023, ali je dao nekoliko drugih detalja. Grupe za borbu protiv siromaštva bile su skeptične u pogledu onoga što je postignuto.
“Velika tema ove sedmice je da zemlje G7 prikrivaju pukotine porušenih obećanja”, rekla je Kejt Donald, šefica kancelarije Oxfam Internationala u Vašingtonu. “Uprkos krčenju ruku oko milijardi dolara potrebnih za borbu protiv siromaštva i klimatskog sloma, nije bilo znakova novog novca.”
Reuters/Investitor
