Auto-putevi do 2030: Da li se priprema posao za američki Bechtel?

Samo teoretski je moguće da izgradnja preostalih dionica tri auto-puta i dvije brze ceste bude završena do kraja 2030. kao što je najavio premijer Milojko Spajić. Završavanje svih propisanih procedura i preduslova, kao i sama izgradnju u tom roku nije moguća bez izmjena sadašnjih zakonskih propisa, kazao je sagovornik “Vijesti” koji je bio uključen i u izgradnju prve dionice auto-puta Podgorica – Mateševo.

On je naveo i da je mnogo izazova koji mogu da onemoguće taj plan, kao što su da Crna Gora nema dovoljno projektantskih firmi koje bi mogle istovremeno raditi idejne projekte za ovih oko 500 kilometara auto-puteva i brzih cesti, da je neizvjesno pitanje finansiranja jer bi javni dug bio utrostručen, da postupci eksproprijacije zemljišta na trasi mogu biti komplikovani i dugi, kao i da je teško istovremeno naći izvođače za sedam-osam različitih dionica ako bi se išlo na tendere i javne nabavke.

Ni u Ministarstvu saobraćaja nisu pretjerani optimisti da se sve može završiti u zacrtanom roku jer su “Vijestima” odgovorili da je “planom da se do 2030. godine započne sa radovima na što više projekata, odnosno da se isti realizuju”.

Spajić je krajem decembra prošle godine na sastanku u Privrednoj komori kazao da je plan da u 2030. godinu bude završena izgradnja ovih pravaca što je kasnije u medijima više puta ponovio. To se, kako je tada kazao, odnosi na završetak preostalih dionica na auto-putu Bar-Boljare, jadransko-jonski auto-put, auto-put Andrijevica-granica sa Kosovom-Peć, brza saobraćajnica duž Crnogorskog primorja i brza saobraćajnica Crnča (petlja na auto-putu Bar-Boljare kod Bijelog Polja) – Pljevlja-granica sa BiH-do Sarajeva. Rekao je i da bi njihova izgradnja koštala ukupno šest do osam milijardi.

Premijer je tada kazao da novac neće biti problem i da se Crna Gora bez problema može godišnje zadužiti do 900 miliona za ove kapitalne projekte. Naveo je i da Crna Gora nema vremena da čeka na odgovor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za podršku u finansiranju gradnje nastavka dionice Mateševo-Andrijevica, jer je negativna studija o finansijskoj opravdanosti.

“Mi ne možemo da čekamo i ići ćemo na brzi tender za auto-put. Paf! Paf! i u septembru 2024. želim da vidim ašov u zemlji”, kazao je tada Spajić, navodeći da će ukupan efekat na kraju biti pozitivan jer će omogućiti ekonomski razvoj sjeveroistočnog dijela Crne Gore i povezivanje drugih pravaca.

“Vijesti” su pitale Ministarstvo saobraćaja i pomorstva na osnovu čega se očekuje da će sav posao biti završen do kraja 2030. godine.

“Opredjeljenje ove Vlade jeste da se završi cjelokupna projektna dokumentacija za auto-put Bar-Boljare, adransko-jonski auto-put i krak auto-puta Andrijevica-Peć, kao i za brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja i na putnom pravcu Crnča-Pljevlja-Goražde. Kao što vam je poznato, ove godine “Monteput” raspisuje javni poziv za izbor izvođača radova za dionicu Mateševo-Andrijevica, a sa planom da se do 2030. godine započne sa radovima na što više projekata, odnosno da se isti realizuju. Dinamika završetka ovih projekata zavisi od više faktora, počevši od raspoloživih izvora finansiranja, uspješnosti sprovođenja postupka javne nabavke za izbor projektanta, revidenta, izvođača radova, nadzora, spremnosti planske i tehničke dokumentacije pa do izazova na mikroplanu kao što je rješavanje postupaka eksproprijacije. Smatramo da je najznačajnije izražena spremnost ove Vlade da krene sa realizacijom ovih i drugih infrastrukturnih projekata, bez limitiranja i definisanja odrednica za završetak, a što u konačnom nije toliko značajno u odnosu da se krene sa izgradnjom”, navedeno je u odgovoru iz Ministarstva.

Iz ovog resora nisu mogli precizirati koliko bi koštala izgradnji svih ovih puteva.

“Tačna cijena izvođenja radova će se znati nakon završetka procedure izbora izvođača radova, odnosno ponuđene cijene, a što će zavisiti, pored ostalog i od stanja na građevinskom tržištu, te iz tih razloga ne možemo dati cijene koštanja pojedinačno za svaki put. Ono što je izvjesno, prvu narednu dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica planiramo da finansiramo iz budžeta, za koje namjere su u ovoj godini predviđena finansijska sredstva. O finansiranju narednih dionica i drugih projekata Vlada će se blagovremeno odrediti uzimajući u obzir stanje na tržištu finansija, kao i vodeći računa o fiskalnim ograničenjima”, naveli su iz ovog Ministarstva.

Tender za dionicu Mateševo-Andrijevica do kraja marta, tokom godine još šest projekata

Na pitanje u kojoj su fazi izrade dokumentacije za svaki od ovih puteva, iz Ministarstva saobraćaja su kazali da je za dionicu Mateševo-Andrijevica, gdje već postoji idejni projekat, planirano da se u prvom kvartalu ove godine (do kraja marta) raspiše tendera za izradu glavnog projekta i izvođenje radova.

Kako su naveli, za sljedeću dionicu Andrijevica-Boljare (granica sa Srbijom) “Monteput” je raspisao javni poziv za izradu idejnog projekta dionice u dužini od oko 50 kilometara.

“Za dionicu Podgorica-Bar tokom godine planirana je priprema projektnog zadatka i raspisivanje tendera za izradu idejnog projekta ove dionice, koje će se realizovati nakon završetka izrade idejnog rješenja ukrštanja auto-puta Bar-Boljare sa jadransko-jonskim auto-putem i brzom saobraćajnicom i njegove revizije”, naveli su iz Ministarstva.

Za dionicu jadransko-jonski auto-put od granice sa BiH kod Grahova do ukrštanja sa auto-putem Bar-Boljare, planirano je da se do kraja godine pripremi projektni zadatak i raspiše tendera za izradu idejnog projekta ove dionice.

“Za dionicu auto-puta Andrijevica-Peć ‘Monteput’ planira da u prvoj polovini godine raspiše javni poziv za izbor projektanta idejnog rješenja”, naveli su iz Ministarstva.

I za dionicu brze ceste Crnča-Pljevlja-Goražde, planirano je da “Monteput” u toku godine raspiše javni poziv za izbor projektanta idejnog rješenja.

Naveli su i da je za prelazak Bokokotorskog zaliva brzom cestom “Monteput” raspisao javni poziv za izbor projektanta idejnog rješenja brze saobraćajnice, kojim treba i da se definiše mjesto prelaza preko zaliva.

Crta li se posao za konzorcijum “Bechtel Enka”?

Sagovornik “Vijesti” kazao je da je premijer najavio “ubrzane tendere”, saradnju sa američkim i turskim investitorima, da se neće čekati novac iz EU fondova i da to sve veoma liči scenarijima po kojima američko-turski konzorcijum “Bechtel Enka” gradi auto-puteve u Albaniji, na Kosovi i Makedoniji.

“Njima se kroz neku vrstu sporazuma daju poslovi da projektuju i grade auto-puteve, a često i sa većim cijenama. Takođe se mijenjaju zakoni kako bi se skratio broj koraka u projektovanju, ubrzala eksproprijacija, ukinula ili smanjila obaveza zaštite poljoprivrednog zemljišta i zaštićenih područja, pojednostavilo zapošljavanje…”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

On je naveo da je u Makedoniji prošle godine mijenjano osam zakona kako bi se konzorcijumu “Bechtel Enka” omogućilo da direktnim sporazumom i olakšanim uslovima gradi dva auto-puta.

Spajić se dok je bio ministar finansija u decembru 2021. godine zvanično sastajao sa predstavnicima ovog konzorcijumom najavljujući potpisivanje sporazumu o gradnji jadransko-jonskog auto-puta, procjenjujući njegovu vrijednost na milijardu eura.

Sa njima se zvanično sastajao i u oktobru prošle godine, dok je bio samo mandatar, kada je zvanično iz njegovog Pokreta Evropa sad saopšteno da konzorcijom ne odustaje od predloga da gradi ovaj auto-put.

Sagovornik “Vijesti” je kazao da se odustajanjem od korišćenja novca iz EU fondova omogućava dodijeljivanje poslova direktnim sporazumima ili “skraćenim tenderima”, jer da EU daje novac, to ne bi dozvolila.

Malo projektanata, svi međusobno sarađivali

Sagovornik “Vijesti” naveo je i da u Crnoj Gori sada ima samo jedna firma koja ispunjava uslove da dobije sve bodove na tenderima za izradu idejnih rješenja “Monteputa”, odnosno da bi ostale morale značajno da smanjuju cijene da bi učestvovale u poslu.

“Osnovane su i neke nove firme. Mi nemamo puno projektanata i sve se znaju između sebe, zajedno su radili ili su bili jedni drugima u firmama. Takođe, nosioci odluka u ‘Monteputu’ i Upravi za saobraćaj su radili u nekim od firmi koje se sada javljaju na tendere ili su to njihovi bivši radnici i poslovni parneri. Ko dobije posao da radi idejni projekat, kasnije će od izvođača sigurno biti angažovan da radi glavni projekat, a to je veliki novac”, kazao je sagovornik “Vijesti”.