job, interview, city, worket, business, street, crowd
Foto: Saulo Mohana, Unsplash

Svijet do 2030: Krah kineskog ekonomskog sna i još jedna svjetska recesija zbog nekretnina?

Podijeli

Kina više ne može da se nada poziciji najveće privrede svijeta. Japan i Njemačku će prestići Indija. A iako su Sjedinjene Američke Države i dalje na vrhu – grubo buđenje u sektoru nekretnina moglo bi da prodrma do sada rezilijentnu ekonomiju.

Svjetski ekonomski pejzaž će u narednim decenijama biti obilježen velikim previranjima, ocijenio je u intervjuu za Bloomberg Adria Connect bivši stariji savjetnik i zamjenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i saradnik American Enterprise instituta, Desmond Lachman.

Japan je izgubio svoj status treće najveće svjetske privrede nakon što je u posljednjem tromjesečju 2023. zabilježio još jedan recesivni kvartal. Slaba domaća potrošnja u svjetlu svjetske inflacije dodatno komplikuje odluku Banke Japana o prvom povećanju kamatnih stopa od 2007. godine, koje je očekivano u aprilu ove godine, navodi Bloomberg Adria.

Istovremeno, pad jena na najniže nivoe od novembra prijeti da podstakne inflatorni pritisak u narednim mjesecima. Japanski jen je prije dvije godine trgovao za oko 100 jena prema dolaru, a sada iznosi oko 150 jena prema dolaru. Kada pretvorimo BDP Japana u dolare, prelaskom jena sa 100 na 150 prema dolaru, jedna trećina japanskog BDP nestaje, objašnjava Lachman.

“Ovo bi mogao biti privremeni fenomen jer će japanski jen jačati kada Japan pređe na drugačiju vrstu monetarne politike, pa će se i BDP u dolarima povećavati”, kaže Lachman za Bloomberg Adria Connect.

Rast populacije – kec u rukavu na duge staze

Ipak, to ne znači da Japan ne gubi veliku trku. Sa mjesta treće najveće svjetske ekonomije svrgnula ga je Njemačka, koja se i sama suočava sa privrednom stagnacijom i pesimističnim izgledima za dugoročni rast.

Njih će na toj poziciji već prije kraja ove decenije najvjerovatnije zamijeniti Indija. Jedna prednost koju Indija ima u odnosu na Njemačku i Japan jeste rast populacije.

“Ako Indiju uporedimo sa Kinom, i tu je vidljivo da radno stanovništvo Kine opada. Očekujem da će Indija biti jedna od većih privreda zbog stanovništva i da će se jaz između Indije i Kine smanjiti u narednih 10 godina”, navodi Lachman.

Kraj kineskog ekonomskog čuda

Uprkos visokim očekivanjima nakon završetka strogih kovid karantina, Kina u 2023. nije uspjela da ubaci svoju privredu u željenu brzinu. Domaća potrošnja i industrijska aktivnost su i dalje usporeni, a kriza u sektoru nekretnina još jedan je u nizu problema koji vlasti u Pekingu moraju da prevaziđu na putu do ambicioznih ekonomskih ciljeva.

Sve je izvjesnije – Kina gubi trku za vrh svjetske privrede, koji joj je prije pandemije kovida praktično bio zagarantovan već početkom naredne decenije. Prema procjenama analitičara Bloomberga, rast BDP-a Kine iznosiće 3,5 odsto u 2030. godini, 2,8 odsto u 2040. i blizu jednog procenta 2050.

S tim projekcijama, Kina će tek sredinom 2040-ih premašiti američku ekonomiju, ali i to će biti tek privremeno.

“Na kineskom stambenom i kredinom tržištu stvoren je mjehur koji je sada pukao. Iznos kredita povećao se na 100 procenata od BDP-a, dok stambeni sektor čini 30 odsto privrede, pa njegov pad ima značajne posljedice po cjelokupnu privredu. Kina je na putu ka onome što će biti izgubljena privredna decenija. Rast od osam odsto koji je nekad imala, smanjiće se na dva procenta, što nije bolje od Sjedninjenih Američkih Država. Kina je u velikoj nevolji i neće uskoro izaći iz tog nereda”, kaže Lachman.

Hoće li nekretnine ponovo povući svijet u recesiju?

Sektor nekretnina mogao bi da bude bolna tačka i američkoj ekonomiji uprkos održavanju na vrhu svjetske privrede. Šok u 20 biliona dolara teškom sektoru komercijalnih nekretnina je dugo odlagan – ali sa promjenama u sektoru, vrtoglavim padom cijena poslovnog prostora i dugovima koji stižu na naplatu, posljedice su neminovne.

U Sjedinjenim Državama, oko 70 odsto duga u sektoru poslovnih nekretnina koji stiže na naplatu 2025. izdato je od strane regionalnih zajmodavaca, dok ostatak drži najvećih 25 banaka. U Evropi je izloženost sektoru poslovnih nekretnina mješovita – ali pojedini ekonomisti vjeruju da bi upravo to moglo da bude odlučujući faktor u tome da li će svijet skliznuti u novu veliku recesiju.

“Imamo više od bilion dolara zajmova koji stižu na naplatu sljedeće godine. Teško je naslutiti kako će ti krediti biti naplaćeni, pogotovo ako pogledamo sektor poslovnih nekretnina koji je bio tržište vrijedno 3,2 biliona dolara. Cijene su pale za 40 odsto u SAD, jer se ljudi ne vraćaju u kancelarije i gubitke od preko bilion dolara nego mora da akumulira”, zaključio je Lachman.