Skok cijena zlata na istorijske rekorde je potpuna misterija

Objašnjenje užarenog skoka zlata do istorijskog maksimuma može izgledati lako iz daljine, s obzirom na nestabilnu geopolitičku klimu i mutne izglede za globalnu ekonomiju. Plemeniti metal je poznat kao „sigurno utočište“, a generalno je mišljenje da bi cijene poluga trebalo da rastu kada kamatne stope padnu – što mnogi investitori očekuju da će se dogoditi kasnije ove godine.

Pogledajte pažljivije i daleko je od jasnog: Zašto zlato naglo raste upravo sada?

Nakon što se mjesecima trgovalo u prilično stabilnom rasponu, poluge su počele da rastu početkom marta. Od tada je cijena skočila 14% i ostavila niz dnevnih rekorda za sobom. Ali geopolitičke tenzije su jake mjesecima, čak i godinama, i ako ništa drugo, izgledi za vrijeme smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi postali su mutniji posljednjih sedmica. Pa šta se promijenilo?

Iskusni rukovodioci i analitičari nude veoma različite odgovore na pitanje ko ili šta je dovelo zlato do njegovih neviđenih visina: Da li su centralne banke zabrinuta zbog uloge dolara kao ekonomskog oružja? Sredstva koja se klade da je neminovno okretanje Federalnih rezervi ka nižim kamatnim stopama? Armija algoritamskih trgovaca privučena zlatom samo zato što raste? Tvrdoglava inflacija i brige o “tvrdom slijetanju”? Slabljenje valuta? Predstojeći izbori u SAD? Sve navedeno?

Misterija je inspirisala insajdere iz industrije da kopkaju kroz sistem ogromne globalne trgovine koja se proteže preko fjučersa i fondova kojima se trguje na berzi od Njujorka do Šangaja do ogromnog centra u Londonu i mreže dilera koji prodaju poluge, kovanice i nakit svima, svuda.

To je neproziran i složen svijet koji je kroz istoriju bilo teško razbiti. Ipak, tržište i regulatori su godinama dugo pokušavali da povećaju transparentnost, povećavajući pristup podacima koji pomažu da se malo više osvijetli skup koji prkosi gravitaciji u jednoj od najstarijih svjetskih skladišta bogatstva.

Ko kupuje?

Prvo, jednostavan odgovor: centralne banke, posebno, kao i velike institucije i trgovci koji se pripremaju za prelazak na niže stope. Kineski potrošači zabrinuti su zbog slabljenja prinosa na drugu imovinu i deprecijacije valute. Na platformi Reddit Inc, samoproglašeni „ slagači “ se hvale gomilanjem zlatnih poluga i novčića.

Ali te grupe su mjesecima – ili godinama u slučaju centralnih banaka – bile konzistentna bikovska sila – i nije jasno zašto bi bilo koja od njih mogla kupovati s mnogo većim osjećajem straha, pohlepe ili obima. Analitičari su naoružani boljim tržišnim podacima nego što su ikada ranije imali, a kumulativni odgovor je frustrirajuće nejasan.

Šta kupuju?

Jedna stvar koja je jasna je i problem: investitori nijesu kupovali fondove kojima se trguje na berzi, što je jedan od najlakših načina za sticanje zlata. Stalan tok odliva iz ETF-ova sa zlatom sugeriše da glavna grupa propušta – ili isplaćuje novac.

“Ovo je jedan od bizarnijih fenomena koje sam ikada vidio u ETF prostoru,” rekao je Nate Geraci, predsjednik ETF Store-a. „Ono što je posebno interesantno je da je potražnja za zlatom bila veoma jaka u drugim kanalima kao što su kupovina centralne banke i direktne kupovine od strane pojedinačnih i privatnih investitora.”

Citigroup Inc. objašnjava zašto su neto prilivi ETF-a bili izrazito slabi, jer su dugoročni investitori koji su ulagali prije nekoliko godina sticali profit. Činjenica da stabilni i znatni odlivi nijesu imali veći uticaj na cijene takođe nagovještava snažnu potražnju za polugama koje su prodavali — a centralne banke bi bile prirodni kupac, kaže Joe Cavatoni, koji prati svjetsko zlato.

“Ima drugih investitora koji kupuju fizičko zlato, tako da to nema nikakvog uticaja”, rekao je on u intervjuu. “Pogodite kuda idu: na OTC tržište, koje su pokupile centralne banke.”

Gdje kupuju?

Na većim fjučersima i tržištima van berze, trgovinska aktivnost naglo raste, signalizirajući da su uključeni uobičajeni institucionalni kupci — centralne banke, investicione banke, penzioni fondovi, državni fondovi. Aktivnost opcija se takođe povećava, a postoje očekivanja da bi cijene poluga i dalje mogle rasti dok trgovci opcijama žure da pokriju svoju izloženost.

Broj neisplaćenih ugovora u njujorškim fjučersima raste, što je znak da su dugoročne opklade menadžera novca u porastu. Ali ukupni obim trgovanja je nadmašio broj otvorenih ugovora – što nagovještava porast vrste frenetičnog dnevnog trgovanja algoritamskim fondovima koji se ističu.

Kada kupuju?

Uglavnom ponedjeljkom, srijedom i petkom. Tržište zlata je posebno osjetljivo na promjene američkih ekonomskih podataka, a to je postalo još izraženije otkako su cijene porasle početkom marta. Ključna ekonomska saopštenja tih dana nude važne podatke o snazi ​​proizvodnje, radnih mjesta, BDP-a i inflacije.

Ali to je samo po sebi zbunilo analitičare, jer su nedavni podaci sve više dolazili, a investitori na tržištu valuta i obveznica odgovarali opkladama da će zaokret Fed-a doći kasnije i biti plići nego što se očekivalo prije nekoliko mjeseci.

U teoriji, to bi bilo negativno za zlato jer visoke kamate umanjuju privlačnost poluga u odnosu na imovinu koja donosi prinos kao što su obveznice. Investitori takođe podižu dolar, što je zlato učinilo mnogo skupljim za kupce na najvećim potrošačkim tržištima: Kini i Indiji.

Zašto sada kupuju?

To je veliko pitanje. Oštra rupa u narativu proteklih pet sedmica je da, iako se još očekuje da će Fed ove godine početi s smanjivanjem kamatnih stopa – što bi trebalo biti od koristi za zlato – mnogi investitori su zapravo postali manje uvjereni u tajming nego prije nekoliko mjeseci.

Jedna od mogućnosti je da neki investitori u zlato umjesto toga pažnju usmjeravaju na perspektivu teškog slijetanja američke ekonomije na osnovu nedavnih podataka i žure da kupe poluge za svoje utočište.

Ta ideja bi takođe mogla pružiti objašnjenje za još jedno čudno kretanje na tržištu zlata u posljednjih nekoliko sedmica – odnos između pomno praćenog raspona cijena zlata i kamatnih stopa američkog Fed-a.

Procentualni prinos između londonskog spota i tromjesečnih terminskih termina – koji ima tendenciju da prati kamatne stope zbog troškova skladištenja, finansiranja i osiguranja zlata – posljednjih sedmica je rijetko padao ispod stopa Fed-a, kako su spot cijene skočile. Istorijski gledano, to se dešava samo na trajnoj osnovi kada su stope ili niske ili će uskoro krenuti naglo niže.

Inverzija raspona može signalizirati da nervozni investitori pokušavaju da se dokopaju spot zlata, kao zaštite od potencijalnih previranja.

“Trka za kupovinom zlata prkosi logičkom razmišljanju, posebno kada su u pitanju i dalje povišene stope,“ rekao je Ole Hansen, šef robne strategije u Saxo Bank AS. “Mislim da se narativ mijenja prema čvrstoj inflaciji i možda teškom slijetanju, začinjenom s mnogo geopolitičke neizvjesnosti i deglobalizacije koja pokreće potražnju centralne banke.”