Evo koje evropske zemlje imaju porez na nasljedstvo

Nejednakost u raspodjeli bogatstva preovlađuje širom Evrope. Najbogatijih 10% na kontinentu posjeduje nevjerovatnih 67% ukupnog bogatstva, dok donja polovina odraslih ima svega 1,2%. U rješavanju nejednakosti uveliko se raspravlja o ulozi poreza na nasljedstvo, imovinu i poklone. Otprilike 19 od 27 zemalja EU naplaćuje porez na transfer imovine. Međutim, prihodi od poreza na nasljedstvo, imovinu i poklone premašuju 1% ukupnog oporezivanja u samo dvije zemlje EU – Belgiji i Francuskoj.

Šta je porez na nasljedstvo?

Porez na nasljedstvo je specifičan oblik oporezivanja imovine. Porezi na neto bogatstvo koji se periodično, obično godišnje, naplaćuju na imovinu u vlasništvu. Suprotno ovome, porezi na prenos bogatstva se naplaćuju kada dođe do prenosa bogatstva, a u slučaju poreza na naslijeđe i imovinu samo nakon smrti darodavca.

Od 2022. godine, prema Poreskoj fondaciji, koja se oslanja na „Svjetski vodič za porez na imovinu i nasljeđe 2022.“ i PwC-ov „Svjetski poreski sažetak“, nije bilo poreza na nasljeđe, imovinu i poklone u osam zemalja EU. U toj grupi su Austrija, Kipar, Estonija, Latvija, Malta, Rumunija, Slovačka i Švedska. Među zemljama EFTA-e, takođe nije bilo poreza na prenos imovine u Norveškoj.

Pet evropskih zemalja ukinulo je porez na nasljedstvo

Pet zemalja ukinulo je porez na imovinu ili nasljedstvo od 2000. godine. To su Austrija, Češka, Norveška, Slovačka i Švedska. Estonija i Letonija, s druge strane, nikada nijesu naplaćivale porez na nasljedstvo ili imovinu. Dvije nordijske, dvije baltičke i dvije ostrvske zemlje u Sredozemnom moru ne nameću porez na nasljedstvo.

Prema OECD-ovom izvještaju „Oporezivanje nasljeđa“ iz 2021. godine, postoje mnoge zajedničke karakteristike dizajna poreza na nasljeđe, imovinu i poklone širom Evrope.

Većina zemalja naplaćuje poreze na nasljeđe i poklone zasnovane na primaocima, ali manji dio naplaćuje poreze na imovinu zasnovane na donatorima. Samo Danska, u EU, naplaćuje porez na imovinu preminulim donatorima. Velika Britanija takođe ima isto pravilo.

Većina zemalja favorizuje supružnike i direktne potomke kroz više pragove za oslobađanje od poreza i niže poreske stope. Imovina koja je najčešće poreski favorizovana uključuje glavno prebivalište, poslovna sredstva, penziona sredstva i polise životnog osiguranja.

Kako se upoređuju pravila i stope poreza na nasljedstvo?

Pravila i stope poreza na nasljedstvo razlikuju se u zavisnosti od zemlje i regiona, vrijednosti naslijeđene imovine i nivoa porodične bliskosti između preminulog i korisnika.

Na primjer, u Francuskoj se primjenjuju različite stope za transfere potomcima i potomcima, transfere između braće i sestara, krvnih srodnika do četvrtog stepena i svih ostalih, prema poreskoj fondaciji.

Takođe postoje značajne varijacije u poreskim stopama. Većina zemalja ima progresivne poreske stope, ali oko jedna trećina primjenjuje paušalnu stopu, a porezne stope takođe uveliko variraju.

U 2022. godini maksimalna stopa poreza na nasljedstvo kretala se od 4% u Hrvatskoj do 88% u Španiji, zavisno od regije.

Većina evropskih zemalja takođe primenjuje pragove za oslobađanje od poreza na nasljeđe i imovinu. Oni obično zavise od odnosa između darodavca i nasljednika, s tim da se za bliže članove porodice primjenjuju povoljniji pragovi izuzeća.

Oni se značajno razlikuju širom Evrope, u rasponu, na primjer, od skoro 16.000 eura u Belgiji do više od milion eura u Italiji.

Prihodi su manji od 1% ukupnog oporezivanja u mnogim zemljama

Dok maksimalna stopa poreza na nasljedstvo prelazi 50% u nekoliko zemalja, prihodi od poreza na nasljedstvo, imovinu i poklone čine vrlo mali dio ukupnih poreskih prihoda u Evropi. Procenat ukupnih poreskih prihoda ostvarenih od ovih poreza bio je ispod 1% u 2019. godini, osim za Belgiju (1,46%) i Francusku (1,36%).

Ova brojka je bila 0,71% u Velikoj Britaniji, 0,58% u Španiji, 0,52% u Njemačkoj i 0,1% u Italiji.

Većina imovine ostaje neoporezovana

Razlog zašto su prihodi od poreza na nasljedstvo i nekretnine obično niski je taj što većina posjeda ostaje neoporezovana u brojnim zemljama, prema izvještaju OECD-a. Ovo je uglavnom zbog visoko preferencijalnog poreskog tretmana koji se primjenjuje na transfere bliskim rođacima i zbog olakšica predviđenih za transfere određene imovine. Na primjer, ovo uključuje glavno prebivalište, poslovna i poljoprivredna sredstva, penziona sredstva i polise životnog osiguranja.

„U nizu zemalja porezi na nasljedstvo i nekretnine se takođe mogu u velikoj mjeri izbjeći putem poklona za život, zbog njihovog povoljnijeg poreskog tretmana“, navodi se u izvještaju.

U izvještaju je sugerisano i da dobro osmišljeni porezi na nasljedstvo mogu povećati prihod i povećati kapital.

„Iz perspektive pravičnosti, porez na nasljedstvo, posebno onaj koji cilja na relativno visoke nivoe transfera bogatstva, može biti važan alat za poboljšanje jednakih mogućnosti i smanjenje koncentracije bogatstva“, navodi se u izvještaju.

Naslovna fotografija: Gabriel Vasiliu, Unsplash