Gligorić: ESG među prioritetima u funkcionisanju CBCG

Države, kompanije, ali i međunarodna sve se češće zalažu za odlučniju akciju u pogledu zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i savjesnog korporativnog upravljanja, što u jednoj skraćenici glasi ESG (Environmental, Social, Governance). Zbog toga kompanije sve češće razmatraju faktore vezane za životnu sredinu i društvenu odgovornost i uključuju ih u svoje poslovne strategije.

Nedavno je objavljeno da je i guvernerka Centralne banke Crne Gore (CBCG) dr Irena Radović imenovala arhitekticu i NVO aktivistkinju Biljanju Gligorić za savjetnicu za ESG. To je bio povod da portal Investitor.me s njom napravi intervju, kako bi dobili odgovore na ovu značajnu temu.

“Odluka da se ova tema podigne na ovako visok nivo u organizacionoj strukturi Centralne banke je isključivo dio vizije guvernerke Radović i ona se odnosi ne samo na ulogu Centralne banke u finansijskom sektoru, već i na to da ova značajna institucija ima kapacitet i znanja da predvodi zelenu tranziciju u našem društvu. Meni je ukazano veliko povjerenje i data prilika da, sa pozicije savjetnice guvernerke za ESG i inovacije, svoje iskustvo i znanje stavim u službu institucije koja, zajedno sa finansijskim sektorom, ima ključnu ulogu u tom procesu”, navela je Gligorić.

Upravo svijest donosioca odluka na najvišem nivou, kao u ovom slučaju, prema njenim riječima, pokazuje koliko je važno da na takvim pozicijama imamo ljude koji razumiju sadašnji globalni trenutak, važne teme i izazove i pokazuju spremnost da daju konkretne rezultate, bez ikakvih drugih interesa osim da se služi progresu našeg društva.

“Nadam se da će biti sve više takvih primjera gdje imamo na ključnim pozicijama odlučivanja ljude sa vizijom, znanjem i dovoljnim stepenom otvorenosti, moram reći i dobre namjere, da se krene u odlučnije promjene sistema vrijednosti i načina rada. Bez toga je nemoguće da istinski prođemo kroz transfomaciju u otvoreno progresivno društvo, koje se temelji na znanju, etici i kvalitetu rada, kao i očuvanju životne sredine”.

Investitor.me: Na koji način planirate da sprovedete ESG aktivnosti u CBCG?

Gligorić: Centralna banka već ima postavljene određene temelje u ovoj oblasti, što je meni dosta olakšalo rad. Prije svega mislim na usvojenu Politiku i akcioni plan u vezi sa izazovima klimatskih promjena od 2022. godine, ali i određene stručne radove koji su osnova pregleda obaveza i zadataka koje je potrebno da sprovedemo.
ESG je tema koja je i za globalne i evropske tokove relativno nova u korporativnom svijetu i mora se uzeti u obzir da smo svi u procesu učenja, definisanja metodologija, indikatora, formi i procesa. S obzirom na ulogu Centralne banke kao regulatora i na nekin način predvodnika finansijskog sektora ne samo u ovoj oblasti, mi smo određene procese ubrzali. To se prije svega odnosi na definisanje tačnih očekivanih rezultata, indikatora i rokova kojima se reguliše ova tema unutar finansijskih institucija. Uporedo sa tim, intenziviraćemo saradnju sa finansijskim institucijama, upravo u želji da zajednički i partnerski prođemo kompletan proces. Cilj nam je zajednički i uloga CBCG je ne samo da bude regulator, već i podrška kompletnom finansijskom sektoru.
Ubrzo očekujem jasno definisanje rokova, očekivanih rezultata i indikatora vezano za integrisanje ESG tema u procese vezano za upravljanje rizicima, superviziju, sprečavanje greenwashinga, ali i promociju i edukaciju. Na taj način će Centralna banka preuzeti inicijativu da ova tema što prije i što lakše bude prihvaćena i implementirana u finansijskom sektoru.

Investitor.me: Kako CBCG definiše ESG i zašto smatrate da je to važno za poslovanje Centralne banke?

Gligorić: ESG (Environmental, Social and Governance – zaštita životne sredine, društvo i upravljanje) predstavlja skup standarda koji usklađuje poslovanje sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja. ESG se može tumačiti i kao generička skraćenica koja uz SDG (Sustainable Development Goals – globalne ciljeve održivog razvoja) predstavlja neodvojivu cjelinu.
Ovaj pojam predstavlja alatku da se principi održivog razvoja na konkretan, jasan i mjerljiv način integrišu u korporativno poslovanje privatnog i javnog sektora. Do skoro se održivi razvoj više vezivao za aktivističku priču, ekološke pokrete kojem i sama pripadam, ali sada je došlo vrijeme da dio konkretnih aktivnosti preuzme i poslovni i javni sektor, tako što će principe sva tri stuba održivosti integrisati u svoje poslovanje.
Centralna banka ima dvojaku obavezu. Jedna se odnosi na regulisanje i nadzor nad primjenom ovih principa u radu finansijskih institucija, dok se druga, ne manja obaveza odnosi na primjenu tih principa u svom radu. CBCG ima zadatak da sama daje pozitivan konkretan primjer, promovišući i edukujući ne samo kreditne institucije, već i širu javnost.

Investitor.me Možete li navesti primjere konkretnih inicijativa ili strategija koje CBCG sprovodi kako bi unaprijedila svoj ESG profil?

Gligorić: Osim pomenutog akcionog plana iz 2022. godine, CBCG je sprovela određene aktivnosti kao što su: uvođenje obnovljivih izvora energije putem instalacije solarnih panela na krov zgrade banke; integracija zelenih zahtjeva u javne nabavke; obnovljen je vozni park hibridnim vozilima, instaliran punjač za električna vozila i slično.
Naglašavam da se ne smiju zaboraviti i ostale dvije komponente ESG kao što su uloga Centralne banke u podršci različitim društvenim aktivnostima koje se tiču razvoja finansijske pismenosti, podrške projektima vezanim za ekonomski razvoj i preduzetništvo, omogućavanjem stipendije najboljim studentima, i slično. Krenuli smo sa pripremom prvog izvještaja o održivosti po internacionalno priznatom GRI (Global reporting Initiative) standardu, čime će se značajno unaprijediti mnogi aspekti ESG tema u okviru CBCG. Iako bismo željeli da se taj proces odvija mnogo brže, treba znati da je riječ o potpuno novim zahtjevima i indikatorima koje je potrebno pripremiti. Složeni sistemi poput Centralne banke zahtijevaju određena unutrašnja prilagođavanja i organizacione promjene, kao i uvođenje novih indikatora praćenja i izvještavanja. Sve navedeno zahtijeva određeno vrijeme.

Investitor.me: Kako ESG faktori trenutno utiču na donošenje odluka u CBCG?

Gligorić: Samim tim što je moja pozicija uz guvernerku, njena istinska posvećenost toj temi rezultira time da praktično nema sastanka ili teme o kojoj se razgovara bez uključivanja i ovog aspekta.
Naši inostrani partneri koji istinski zagovaraju ovu tematiku, posebno cijene činjenicu da je ESG u CBCG visokopozicioniran, što je i za mnogo šire okvire ogroman iskorak. Upravo je i preporuka dobrih praksi da se implementacija ESG okvira odražava i kroz organizacionu strukturu, dobro shvaćena i implementirana od strane Centralne banke.
Moje angažovanje govori da pozicija nije otvorena samo deklarativno, već postoji razumijevanje i istinsko zalaganje CBCG za ovu temu. Naime, moje bazično obrazovanje je inženjersko, a ekspertiza upravo zelena gradnja i energetska efikasnost. Zelena gradnja predstavlja najvažniji aspekt “E” komponente ESG koncepta. Više decenija se bavim održivim razvojem, a duže od 15 godina posjedujem licencu energetske auditorke i sertifikat EDGE experta, odnosno internacionalne licence za zelenu gradnju pod pokroviteljstvom Svjetske banke.
Moram istaći i da u Centralnoj banci postoji sjajan tim ljudi iz različitih sektora koji su se i prije mog dolaska u CBCG bavili ovom temom, aktivni su u međunarodnim radnim tijelima vezanim za ESG, poznaju tematiku i meni su dosta olakšali rad, svjesni značaja teme i uloge CBCG u ovom procesu. Sigurna sam da ćemo zajednički brzo postići vidljive rezultate.

Investitor.me: Kako CBCG mjeri i prati svoj napredak u postizanju ESG ciljeva?

Gligorić: Kao što sam već spomenula, mi ćemo ubrzo u potpunosti postaviti sistem odabira, praćenja i izvještavanja o ESG indikatorima. Trenutno smo u procesu revizije akcionog plana, čime ćemo imati jasnu mapu puta šta i kako dalje i odmah nakon toga očekujem značajnije ubrzanje procesa. Potrebno je prilagoditi određene unutrašnje sisteme kao što su prikupljanje i vođenje podataka, u smislu da se dodaju određeni ESG indikatori. Cilj nam je da se pravilno sve postavi da bi se što više ovih procesa automatizovalo i da ovi procesi budu čitljivi u realnom vremenu. Naš napredak se neće mjeriti samo indikatorima koji se tiču same institucije već i, posredno, kroz napredak vezan za integrisanje ESG principa u finansijski sektor. Kroz GRI metodologiju planirano je praćenje i izvještavanje preko 70 različitih indikatora i mi trenutno analiziramo i pripremamo da na pravi način pripremimo instituciju. Svi ti indikatori, kao i dostignuti rezultati će biti javno dostupni kroz objavljivanje našeg izvještaja i na taj način, želeći da budemo što uspješniji, mi ćemo se i sami transformisati. Moramo razumjeti da je to proces, ali Centralna banka je učinila prvi korak a to je odluka da se u ovaj proces uđe. Potpuno data sloboda da se primjenjuju najbolje prakse, kao i spremnost same institucije iznutra da se istinski mijenja u tom pravcu, meni daleko olakšavaju rad.

Investitor.me: Kako se CBCG nosi s izazovima vezanim uz ESG, poput klimatskih promjena ili društvenih nejednakosti?

Gligorić: Izazovi klimatskih promjena i njihov uticaj na kompletnu ekonomiju, privredu i društvo su itekako ozbiljno shvaćeni u Centralnoj banci, a čini mi se i u kompletnom finansijskom sektoru. To se prevashodno odnosi na razumijevanje značaja novog paketa rizika koje klimatske promjene nose sa sobom i sa kojim se srijeću kreditne institucije. CBCG kao regulator, želi ne samo da pruži pomoć u tom procesu, već da pokaže odlučnost da se ti rizici na pravi način integiršu u postojeće procjene rizika. To prije svega štiti samu finansijsku stabilnost, kao jednu od naših primarnih uloga i aktivnosti. Ovaj izazov je bez dileme u samoj Centralnoj banci veoma ozbiljno shvaćen. Upravo prisustvujemo svakodnevnim ćudima prirode usljed klimatskih promjena i, nažalost, mislim da sada svako može istinski vidjeti šta one mogu donijeti i kakve štete proizvesti privredi. Naša obaveza je da nastojimo da ih predvidimo i uračunamo u makroekonomske procjene i stres testiranje, da se pobrinemo da budu uključeni u procjene rizika i da ih kroz procese supervizije pratimo. Paralelno sa tim, CBCG znanjem i resursima treba da bude podrška svima u tom sistemu.
Socijalna komponenta ESG koncepta, takođe je izuzetno važna tema. I opet, moje prethodno iskutvo iz nevladinog sektora, olakšava mi djelovanje u toj oblasti. Očekujem da će, prije svega ESG izvještavanje, biti podsticaj da svi ovoj temi pridaju daleko veći značaj. Profit ne smije i nije više jedino mjerilo uspjeha u korporativnom svijetu, već je dobrobit svih zainteresovanih strana, pozitivan uticaj na društvo, ekonomiju i životnu sredinu, neophodno integrisati u svoj svakodnevni rad.

Investitor.me: Koju ulogu igraju zainteresovane strane poput investitora, banaka, klijenata i zajednice u vašim ESG inicijativama?

Gligorić: ESG koncept podrazumijeva i obavezuje uključivanje svih zainteresovanih strana, ali ne samo deklarativno već i suštinski. Moramo čuti jedni druge, biti spremni za povratne informacije, kritike, sugestije, pohvale i na taj način zajednički kreirati buduće akcije. Opet se pozivam na svoje bazično iskustvo privrženosti principima otvorenog društva, dijaloga i kooperacije i znam da su to vrijednosti za koje se i guvernerka Radović zalaže. Svaki od aktera koje ste pomenuli ima svoju ulogu u tom procesu i upravo je to smjer u kojem želimo da kreramo novi identitet CBCG, u nadi da će ubrzo biti prepoznata upravo po ovim vrijednostima.

Investitor.me: Na koji način CBCG promoviše transparentnost i otvorenost u vezi s ESG pitanjima?

Gligorić: Centralna banka je dolaskom guvernerke već napravila nekoliko iskoraka u tom pravcu, sa konkretnim rezultatima kao što je smanjenje kamatnih stopa najtraženijih kredita banaka, a što je postignuto isključivo otvorenim dijalogom sa bankama, a ne nekim mehanizmima kontrole ili prinude. Takođe, pokrenuli smo praksu otvorenog razgovora sa medijima, želeći da predstavimo rad Centralne banke, ljude na čelnim pozicijama, ali i da čujemo mišljenje predstavnika medija o određenim temama. Smatram da je taj sastanak sjajno prošao i da je pokazao koliko je dijalog neophodan. Pokrenuli smo i određene interne procese unapređenja procedura vezanih za slobodan pristup informacijama. Trenutno smo u procesu intenziviranja saradnje sa drugim institucijama kroz potpisivanje memoranduma o saradnji ili aktiviranja postojećih, želeći da budemo institucija koja može svojim autoritetom i pozicijom da spaja sektore i aktere i da generiše nove vrijednosti u svim temama iz naše nadležnosti.

Investitor.me: Kako ESG faktori utiču na korporativnu kulturu i angažman zaposlenih u CBCG?

Gligorić: Interna transformacija same Centralne banke je jedan od ključnih procesa vezan za ESG. Upravo spomenuto ESG izvještavanje i primjena standarda nam daje čitav set indikatora koje ćemo morati da pratimo i ukoliko se pokaže potrebnim, da se korigujemo u odnosu na njih. Razmatraće se zastupljenost žena u odlučivanju i jednakost u iznosima nadoknada za rad, tretman nagrađivanja, mogućnosti za napredovanje i edukaciju, sprečavanje korupcije, poštovanje ljudskih prava i slično. Ovo upućuje na često pogrešnu percepciju ESG-a kao oblasti dominantno vezane za zelenu tranziciju. Upravo su segmenti koji se odnose za zaposlene i korporativno upravljanje možda i najveći dio obaveza koje ćemo morati da izvijestimo. Smatramo da su upravo ljudi ti koji nose promjene i sisteme, pa je njihovo zadovoljstvo preduslov zdrave institucije.

Investitor.me: Na koji način CBCG može uticati na bankarski sistem Crne Gore da usvoje ESG standarde?

Gligorić: CBCG će koristiti svoj autoritet i regulatorni status da kroz sve rapoložive načine sprovodi ESG standarde, vodeći računa o brzini i spremnosti finansijskog sektora za te promjene. Centralna banka će da ponudi metodologiju, vodiče, šablone, forme, znanje i iskustvo sa jedne strane, a sa druge da kroz proces kontrole postepeno i planski uvodi ESG principe u svakodnevni rad banaka. Već sam napomenula da je riječ o dugogodišnjem procesu koji je pred nama, u kojem moramo pokazati međusobno razumijevanje. To je proces, koji i pored želje za brzim rezultatima, zahtijeva vrijeme.
Mnoge od tema u ovoj oblasti su i na evropskom i svjetskom nivou tek započete, recimo one vezane za sprečavanje greenwashinga, definisanje nacionalnih taksonomija i definisanje “zelenih” finansijskih proizvoda i usluga. Zatim, paralelno se otvaraju teme vezano za korišćenje tehnologija kao što su blockchain, vještačka inteligencija, “big data” analize, “business inteligence” i slično. Sve to pratimo i pokušavamo da u pravom trenutku aktiviramo kao temu za CBCG i finansijske institucije. Napominjem da i Vlada Crne Gore ima određenu ulogu u tom procesu, poput usvajanja i započinjanja procesa sertifikacije zgrada, što će znatno olakšati rad svima u finansijskom sektoru.
Sve navedeno je veoma zahtjevan i složen proces za cjelokupno društvo. Iskreno vjerujem da CBCG može zaista biti lider ne samo u finansijskom sektoru, već i na dobrobit šire zajednice.