Slovenija će do 2029. prestići Italiju po kupovnoj moći

Prema posljednjim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Slovenija će do 2029. godine – s obzirom na očekivanu razliku u stopama ekonomskog rasta – po BDP-u po stanovniku prema kupovnoj moći prestići Italiju i znatno se približiti Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj.

Po tom pokazatelju već je ispred Grčke, Portugala i Španije, prenosi Indikator.ba.

Nakon ovogodišnjeg realnog rasta BDP-a od dva odsto, MMF Sloveniji u 2025. predviđa jačanje ekonomske aktivnosti od 2,5 odsto, a potom oko 2,7 odsto za iduće godine.

Takva privredna dinamika, iako niža nego u godinama prije izbijanja pandemije covida-19 i s oporavkom nakon koronavirusa 2021. godine, prema prognozama fonda, znatno će nadmašiti onu članica EU na zapadu i jugu Evrope, čime će Slovenija postupno smanjivati ​​razvojni zaostatak za razvijenijim zemljama kontinenta.

Dok je ove godine slovenački BDP po stanovniku, izražen u standardima kupovne moći, zaustavljen na vrijednosti od 53.290 tzv. prilagođenih međunarodnih dolara, trebalo bi da do 2029. dostigne 66.680, ako se obistine prognoze MMF-a.

To bi bilo više od očekivane vrijednosti ovog pokazatelja za Italiju, za koju se očekuje porast sa 56.910 standarda kupovne moći ove godine na 64.830 u 2029. Takođe treba napomenuti da su razvojne razlike unutar Italije velike te da je njen sjeverni dio uglavnom jedno od razvijenijih područja u Evropi, dok je posebno jug zemlje i dalje u stanju lošeg razvoja.

Slovenija bi se do 2029. po BDP-u po stanovniku i kupovnoj moći trebalo znatno približiti Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U Francuskoj bi se ovaj pokazatelj trebao povećati sa 60.340 tzv. međunarodnih dolara ove godine do 2029, porasti na 70 150 2029. U Ujedinjenom Kraljevstvu, međutim, očekuje se da će porasti s 58 880 na 68 700 međunarodnih dolara.

Slovenija je prije nekog vremena po tom kriterijumu pretekla Grčku, Portugal i Španiju, a ta će se razlika zadržati odnosno čak i malo povećati. No, Slovenija će i dalje znatno zaostajati za Austrijom, Njemačkom i većinom ostalih članica EU u sjeverozapadnoj i sjevernoj Evropi, gdje je spomenuti pokazatelj blizu ili iznad 80.000.

Poljska takođe ubrzano smanjuje razvojni jaz za nekim zapadnim i južnim evropskim članicama EU, gdje se očekuje porast BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći s 49.060 u 2024. na 63.450 dolara do 2029. Snažan rast bi trebalo da zabilježi i Litvanija, sa 50.600 na 64.790, kao i Češka, sa 50.470 na 62.600.

Uprkos rastu, očekuje se da će Mađarska, Slovačka i iznenađujuće i baltički tigrovi Letonija i Estonija zadržati niže vrijednosti pokazatelja. U Estoniji, koja se često navodi kao ogledni primjer razvoja bivših socijalističkih zemalja, očekuje se rast BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći do 2029.biti pogignut sa 45.120 na 55.110.

Međutim, Rumunija brzo sustiže zapadne zemlje zahvaljujući dinamičnom rastu s niske početne tačke tokom tranzicije u kapitalizam u godinama nakon ulaska u EU 2007. godine. Do 2029. njen bi BDP po stanovniku u standardima kupovne moći već trebalo da dostigne 58.610. U susjednoj Bugarskoj, sa sličnim polazištima, trebalo bi da iznosi 46.600.

Za to vrijeme u Hrvatskoj, koja je 2013. kao posljednja ušla u EU, BDP po stanovniku prema kupovnoj moći ove će godine prema prognozama MMF-a dosegnuti 45.700, a 2029. 57.650 međunarodnih dolara.